Državni zavod za statistiku objavio je danas da su u rujnu cijene dobara i usluga, mjerene indeksom potrošačkih cijena, porasle za 0,3 posto u odnosu na kolovoz, dok su u odnosu na lanjski rujan bile veće za 1,4 posto.
Blago jačanje inflacije u skladu je s očekivanjima jer je pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo u prosjeku da je inflacija u rujnu dosegnula 1,3 posto.
Inflacija od 1,4 posto najviša je u ovoj godini. Dosad je najviša stopa rasta potrošačkih cijena na godišnjoj razini zabilježena u siječnju, kada je iznosila 1,1 posto, dok je najniža, 0,6 posto, zabilježena u travnju.
"Najnoviji podatak o inflaciji nije iznenađenje. Na mjesečnoj razini najveći utjecaj na porast cijena imale su cijene prehrane, kao i maloprodajne cijene goriva, kod kojih se već vidi utjecaj viših trošarina, u primjeni od početka rujna. Doprinos porastu indeksa potrošačkih cijena dalo je i uobičajeno rujansko povećanje cijena odjeće i obuće, nakon završetka sezonskih rasprodaja u kolovozu", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
Cijene odjeće i obuće porasle su u rujnu za 8,5 posto u odnosu na kolovoz.
S druge strane, rast potrošačkih cijena na mjesečnoj razini ublažen je, među ostalim, padom cijena ugostiteljskih usluga za 3,9 posto.
"Rast cijena na mjesečnoj razini ublažio je pad cijena svih usluga koje su povezane s turizmom, što je također uobičajeno po završetku središnjeg dijela turističke sezone", kaže Šantić.
Jačanje inflacije nije iznenadilo ni analitičare Raiffeisen Consultinga.
"U rujnu su inflatorni pritisci očekivano ojačali, kao rezultat završetka sezone rasprodaja te viših cijena prometa i energije. Međutim, stopa inflacije još uvijek je razmjerno niska, što je posljedica niske razine domaće potražnje, izostanka pritiska uvoznih cijena te općeg pada gospodarske aktivnosti", navode analitičari Raiffeisen Consultinga u osvrtu na izvješće DZS-a.
Smatraju da će do kraja godine inflacija ostati na niskim razinama.
"Do kraja godine, pod utjecajem ponovnog pogoršanja kretanja na tržištu rada, domaća potražnja neće se značajnije povećati. U skladu s tim, stopa inflacije ostat će relativno niska. U prilog tome ide i najava Vlade kako ove godine neće biti poskupljenja električne energije. I dalje će, zbog niže prošlogodišnje baz,e cijene energije vršiti najveći pritisak na godišnji rast potrošačkih cijena, ali će zato doprinos promjena cijena sirovina na svjetskim tržištima biti umjeren, s obzirom da će do kraja godine, zbog usporenog oporavka razvijenih gospodarstava, cijene nafte bilježiti tek blagi rast. Ipak, cijene prehrambenih proizvoda u rujnu su pozitivno doprinijele rastu potrošačkih cijena, a isti trend mogao bi se nastaviti i u zadnjem tromjesečju, s obzirom na najavljeno poskupljenje kruha i pekarskih proizvoda", navode analitičari Raiffeisen Consultinga.
I idućih se mjeseci može očekivati blago jačanje inflatornih pritisaka.
"U zadnjem tromjesečju ove godine očekujem snažniji rast cijena
potrošačkih proizvoda, moguće i do dva posto. Već su u rujnu cijene ulja i masti porasle po dvoznamenkastoj stopi, a najavljen je rast cijena kruha i žitarica. U idućoj godini očekujem vidljivije ubrzavanje inflatornih pritisaka, no to će uvelike ovisiti o Vladinim potezima vezanim uz administrativno utvrđene
cijene, kao i lokalne države vezano uz komunalne usluge“, zaključuje Šantić.