U središtu njezina zanimanja su djela koja se u uvjetima totalitarnih režima nisu smjela spominjati, a demokratske promjene nakon pada Berlinskoga zida omogućile su da se o njima više dozna. Riječ je o beletristici, ponajviše djelima autora koji su znatan opus ostvarili u emigraciji, poput Leonida Andrejeva ili Leonida Cipkina.
Autorica se bavi i publicistikom koja je utjecala na suvremenu misao (djela Georgija Fedotova), znanstveno relevantnim izdanjima iz poznatih svjetskih slavističkih centara (zbornik o Ani Ahmatovoj), poezijom koja se s podjednakom pozornošću pratila u Rusiji i iseljeništvu (Marina Temkina) te aktualnom književnošću u Rusiji, osobito piscima koji su djelovali u uvjetima 'undergrounda' (Dmitrij Prigov).
Prateći zbivanja u književnom životu Rusije i rusko približavanje Zapadu, autorica je ispisala svojevrsnu kroniku odrastanja bivših socijalističkih društava, njihovu vitalnost i želju za ispravljanjem velikih povijesnih nepravdi, stoji u obavijesti o knjizi.
Tekstovi o ruskim knjigama i autorima svjedočanstvo su o jednom vremenu, o svijetu koji uvijek traži neka bolja rješenja, a bliski su i hrvatskim duhovnim iskustvima i očekivanjima, dodaje se.