Pod naslovom "Napisi i nagađanja te spekulacije nisu dio državnoodvjetničkog postupanja" DORH je na internetskim stranicama objavio poduže priopćenje u kojemu navodi da novinari i komentatori posljednjih nekoliko dana netočnim informacijama te netočnim i neutemeljenim kalkulacijama i zaključcima krivo izvješćuju javnost i time otežavaju rad Državnog odvjetništva na složenim predmetima, posebice "uskočkim".
U DORH-u smatraju da se korištenjem izraza kao što su "pouzdani ili neslužbeni izvori bliski istražiteljima i tužiteljstvu" u javnosti ostavlja dojam kako DORH i USKOK daju informacije medijima iako je postupanje tijekom istrage tajno.
Tvrde kako novinari i komentatori raspolažu s "činjenicama" koje Državno odvjetništvo nije dalo u formi odgovora na njihove pisane upite i nisu objavljene na službenim internetskim stranicama DORH-a i USKOK-a, pa moguće spoznaje novinara nisu "iz pouzdanih izvora" ili "iz izvora bliskih tužiteljstvu".
Kažu i da se na pogrešan način javnosti objašnjava primjena zakonskog članka o tome tko su "kandidati za oprosnice i nagodbe". Pritom upozoravaju kako se tvrdi da su oprosnice dane ili će biti dane određenim osobama iako se, po zakonu, nekim od navedenih osoba one nisu mogle dati, nisu dale, niti će se dati.
Iz DORH-a upozoravaju kako posebno može štetiti uvjeravanje javnosti kako ravnatelj USKOK-a i glavni državni odvjetnik daju izjave o nepoduzimanju progona u cijelom nizu slučajeva i prema većem broju osoba.
U priopćenju se detaljno objašnjavaju mogućnosti koje je novi Zakon o kaznenom postupku dao državnom odvjetniku. Tako se navodi kako državni odvjetnik može dati izjavu da protiv svjedoka ili njemu bliske osobe neće pokrenuti kazneni postupak ako pristane svjedočiti. Sve to pod uvjetom da se na osnovi iskaza tog svjedoka dobiju važni podaci za dokazivanje kaznenog djela drugoj osobi za djelo za koje je propisana zatvorska kazna od 10 godina ili teža.
"Dakle, ta osoba nije osumnjičena, ne vodi se protiv nje postupak, jer u odnosu na nju nema osnovane sumnje da je počinila kazneno djelo, ukoliko sama o tome ne bi iskazivala i pogrešno je govoriti o bilo kakvoj 'oprosnici' jer to stvara dojam da državno odvjetništvo ima dokaze u odnosu na tu osobu i da je unatoč tome ekskulpira od moguće kaznene odgovornosti", navodi se u priopćenju.
DORH upozorava da se spomenuta praksa može primjenjivati samo sa svjedocima, ali ne i s okrivljenicima. U njihovu slučaju zakon je, pak, omogućio pregovore s državnim odvjetnikom o priznanju krivnje i sporazumu o sankciji, to jest tzv. nagodbu s okrivljenikom.
Mediji se proteklih dana često pozivaju na pouzdane ili neslužbene izvore bliske tužiteljstvu ili istražiteljima uglavnom kada pišu o USKOK-ovoj istrazi slučaja vezanog uz Fimi mediju. Među ostalim, i danas su novine, pozivajući se na pouzdan izvor, objavile da se protiv Ive Sanadera vode predistražne, tzv. izvidne radnje i da bivši premijer ima status osumnjičenika.