ZAGREB - Bivši premijer Ivo Sanader odazvao se danas pozivu saborskog istražnog povjerenstva za utvrđivanje činjenica u vezi privatizacije Ine pred kojim će svjedočiti o svojim saznanjima vezanim uz ugovore između Ine i strateškog partnera MOL-a. Sanader je u Hrvatski sabor došao nekoliko minuta prije 12 sat i pritom nije davao nikakve izjave, tek je kratko pozdravio novinare. Sanader je posljednji, od sedam svjedoka, koje je Povjerenstvo pozvalo u srpnju, ostali su svjedočili na sjednici 13. i 14. rujna, no Sanaderu tada nije bilo moguće uručiti poziv, jer je dulje vrijeme bio u inozemstvu, pa ga je Povjerenstvo ponovno pozvalo nakon što se, početkom listopada, vratio u zemlju. Današnje davanje iskaza bivšeg premijera prati izniman broj novinara, među njima i stranih.
ZAGREB/KARLOVAC - U policijskom skladištu u Zagrebu danas je počela analiza ostataka lakometalne letjelice u kojoj su 25. rujna u blizini Krnjaka poginuli Poljaci Andrzej Krakowiak i Andrzej Domanski, doznaje se od direktora Agencije za istraživanje nesreća i ozbiljnih nezgoda zrakoplova Dinka Vodanovića. Zajedno s hrvatskim istražiteljima stručnu analizu obavit će i predstavnici poljske agencije za istraživanje zrakoplovnih nesreća. Dan nakon nesreće i pronalaska srušenoga zrakoplova veći dio olupine prevezen je u policijsko skladište u kojemu će se i obaviti analiza, a motor zrakoplova, koji se zabio u mekano tlo zaseoka Keser-Potoka, izvađen je tek jučer pomoću građevinskih strojeva. Po Vodanovićevim riječima, to prije nije bilo moguće zbog obilne vode na tlu. Predviđa se da će javnost prve nalaze i mišljenje o uzroku pada zrakoplova i pogibije dvojice Poljaka dobiti za nekoliko dana. Uvidom u spis o zrakoplovnoj nesreći na karlovačkome sudu vidljivo je da su provedene sve planirane istražne radnje te da se nitko ne sumnjiči za nesreću. Sastavni dio spisa su i obdukcijski nalazi iz kojih se vidi da su Krakowiak i Domanski imali višestruke smrtonosne ozljede.
OSIJEK - Predsjednik Hrvatske stranke prava (HSP) Daniel Srb izjavio je danas u Osijeku da je vrijeme za nove izbore kako bi dobili odlučnu vladu koja će povući poteze za izlazak zemlje iz krize. Na konferenciji za novinare HSP-a predsjednik stranke Srb je podsjetio na posljednje izvješće Svjetske banke, u kojem se, uz ostalo, navodi kako su od 30 zemalja regije istočne Europe i središnje Azije samo četiri države i dalje u recesiji i bilježe negativan rast - Kirgistan, Rumunjska, Hrvatska i Latvija. Napomenuvši kako su sve zemlje u okruženju izišle iz recesije i imaju gospodarski rast, osim Hrvatske, koja će, po očekivanju Svjetske banke, ove godine imati pad od oko 2 posto, predsjednik HSP-a procijenio je da na to utječe način upravljanja državom i državnom imovinom. Smatra da Vladine mjere, poput objedinjavanja različitih državnih institucija i agencija, neće donijeti ozbiljne gospodarske pomake, a Hrvatska time samo gubi vrijeme. "Izgubili smo godinu dana na utvrđivanje različitih afera i traženje odgovornih, stoga pozivamo premijerku Jadranku Kosor da ostavi politiku kojom se, u određenim trenucima stvara dojam da Vlada nešto čini, i počne donositi odluke kojima će se povećati ulaganja u Hrvatsku", kazao je predsjednik HSP-a.
ZAGREB - Nagrade Vicko Andrić za izvanredna postignuća u području zaštite kulturne baštine u Hrvatskoj dodijeljene su danas u Hrvatskom državnom arhivu - dobitnica nagrade za životno djelo je Bernarda Rundek Franić, voditeljica Odjela za tekstil Hrvatskog restauratorskog zavoda, a godišnje nagrade Nerina Eckhel, kustosica Entografskog muzeja. Bernarda Rundek Franić (1949., Gornja Vlahinička) nagrađena je za konzervatorsko-restauratorski rad na zaštiti umjetnina izrađenih od tekstila i "dugogodišnji strpljiv, požrtvovan i samozatajan rad kojim su spašeni vrijedni primjerci povijesnog tekstila". Nerina Eckhel (1946., Zagreb) osvojila je godišnju nagradu za "iznimne zasluge u pripremi i realizaciji materijala za projekt 'Čipkarstvo u Hrvatskoj', utemeljenog na njezinu dugogodišnjem istraživanju i prezentiranju čipkarstva". Projekt je obuhvatio istoimeni film i izložbu, koja je bila postavljena u Bruxellesu, Parizu, Bratislavi i Tolmezu, a rezultirao je stavljanjem "Čipkarstva u Hrvatskoj" na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Ministar kulture Božo Biškupić izrazio je zadovoljstvo što je ove godine nagrađena baš nematerijalna baština koja, ustvrdio je, po svojoj kulturološkoj važnosti nije ništa manje važna od brojnih spomenika kulture.
VARAŽDIN - U Varaždinu je danas počeo znanstveni skup "Arheologija varaždinskog kraja i srednjeg Podravlja", kojeg organiziraju Hrvatsko arheološko društvo i Gradski muzej iz Varaždina. Oko 120 sudionika imat će priliku čuti rezultate najnovijih arheoloških istraživanja rimskog naselja na tom području. Skup arheologa, koji traje do petka, posvećen je 105. obljetnici rođenja Stjepana Vukovića, svestranog istraživača i začetnika moderne arheologije i prvog kustosa-arheologa u Gradskom muzeju u Varaždinu. O njegovom radu i doprinosu arheologiji govorila je arheologinja iz varaždinskog muzeja Marina Šimek. Skup završava u petak tematskim kolokvijem o arheologiji kasnog srednjeg i ranog novog vijeka. Okupljanje hrvatskih arheologa bit će prilika i za održavanje Godišnje skupštine Hrvatskog arheološkog društva (HAD). Predsjednik HAD-a Hrvoje Potrebica smatra da hrvatskoj arheologiji nedostaju prateće discipline, ali i novac za financiranje ustanova. Pri tom naglašava da niti jedan arheolog u Hrvatskoj nije lošiji od bilo kojeg arheologa u svijetu. "Hrvatska arheološka baština je jedna od najbogatijih cjelina u Europi i bila bi šteta da istraživanje te baštine i njezina implementacija u turističke i kulturne sadržaje bude prepuštena nekom drugom, umjesto da mi imamo inicijativu i u budućem europskom okruženju", rekao je.
ZAGREB - Akademski kipar i umirovljeni profesor Ratko Petrić noćas je iznenada umro u Zagrebu, rečeno je u Hrvatskome društvu likovnih umjetnika. Ratko Petrić (Zadar, 1941.) kiparstvo je diplomirao u klasi Vanje Radauša 1966. i bio suradnik njegove Majstorske radionice od 1996. do 1969. godine. Suosnivač je likovne grupe "Biafra". Radio je socijalnu i angažiranu skulpturu te cikluse kojima ironizira društvene mane i pomodnosti. Antiljepotom, nekonvencionalnim izrazom i efektom šoka postiže ekspresionističko raspoloženje, a kadšto koristi nekiparske materijale - kožu, papir, dlaku, gotove predmete. Bavio se i karikaturom i grafičkim oblikovanjem. Izlagao je na više izložaba u zemlji i inozemstvu. Bio je sudionik više međunarodnih kiparskih simpozija. Načinio je dvadesetak skulptura u javnim prostorima, ponajviše u Zadru i Zagrebu. Začetnik je ideje Aleja skulptura na savskome nasipu u Zagrebu. Dobitnik je mnogih nagrada, među kojima i Salona Mladih 1972. i 1973., na bijenalu mladih u Rijeci 1975., "Vjesnikove" nagrade "Josip Račić" za 1976., godišnje nagrade HDLU-a 1993. i Velike nagrade 30. zagrebačkog salona 1995.
ZAGREB - Film "Sedamdeset i dva dana", dugometražni prvijenac redatelja Danila Šerbedžije, premijerno će se prikazati večeras u zagrebačkom multipleksu CineStar. To je crna komedija o ličkoj obitelji koja ne želi izgubiti američku mirovinu, svoj jedini izvor prihoda, što je prima njihova "baba Neđa". Nakon što ona umre njihova egzistencija ozbiljno je ugrožena, pa glava kuće Mane sa sinom i bratom odlučuje pronaći zamjensku babu koja bi nastavila primati mirovinu. Po riječima redatelja, ta bizarna priča nadahnuta je stvarnim događajem, odnosno anegdotom koju je čuo kad je bio u vojsci krajem osamdesetih. Tada mu je jedan crnogorski vojnik ispričao kao njegova obitelj ne radi ništa u životu, osim što se brine da im ne umre stara baka koja prima američku mirovinu. Šerbedžija kaže kako je film zamišljen kao komedija, no, kako se sve više razvijaju odnosi među likovima on postaje sve mračniji i kompleksniji. Na ovogodišnjem filmskom festivalu u Puli, film je osvojio nekoliko nagrada - nagradu publike za najbolji film i nagradu mladih filmofila, Rade Šerbedžija je dobio Zlatnu arenu za glavnu mušku ulogu, Bogdan Diklić za sporednu mušku ulogu, a Snježana Gorup za najbolju masku.
ZAGREB/SPLIT - Protiv 11 pomorskih policajaca, osam zaposlenika Ininih benzinskih postaja i još pet osoba USKOK je podigao optužnicu kojom ih tereti da su, varajući na računima za gorivo za policijska plovila, oštetili državni proračun za najmanje 160.000 kuna. Optužnica podignuta na splitskome Županijskom sudu rezultat je antikorupcijske akcije "Kormilo", koja je počela još početkom 2009. Osim policajaca i Ininih djelatnika sa širega splitskog i dubrovačkog područja, za zloporabu položaja i ovlasti te za krivotvorenje isprava optuženi su i službenik splitske Lučke kapetanije, 79-godišnja vlasnica obrta koja je policajcima pružala usluge noćenja i za to im izdavala račune, dvojica ribara i građanin koji je u dogovoru kupovao gorivo u Ini, i to po povoljnoj cijeni. Policajce se tereti da su u dogovoru s djelatnicima benzinskih postaja tijekom 2008. i 2009. u plovila točili manje goriva nego što je prikazano na računima ili su umjesto eurodizelskoga i dizelskoga goriva točili jeftiniji "plavi dizel", koji je namijenjen samo poljoprivrednicima i ribarima. Razliku u cijeni policajci su međusobno dijelili. Kako bi prikrili prijevaru, djelatnici benzinskih postaja krivotvorili su račune kojima su se policajci koristili pri evidenciji i obračunu u postaji. No, osim krivotvorenih računa za gorivo, policajce se tereti i da su lažno prikazivali račune za noćenja i dnevnice tijekom službenih putovanja.
ZAGREB - Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS) i ove je godine sudjelovala na Kongresu svjetskih spasilačkih službi IKAR-CISA-ICAR, koji se od 6. do 9. listopada održao u slovačkim Tatrama, izvješćeno je danas iz HGSS-a. IKAR-CISA-ICAR je međunarodna asocijacija gorskih spasilačkih službi, kojoj je cilj standardizacija tehnike i taktike gorskog spašavanja te razmjena iskustva. Ovogodišnji IKAR-CISA kongres održan je u srcu slovačkih Visokih Tatri u mjestu Stary Smokovec, na 1010 metara nadmorske visine. Domaćin kongresa na kojem se okupilo oko 300 sudionika, bila je slovačka Horska zachranna služba. Rad u IKAR-CISA organiziran je kroz četiri komisije i jednu podkomisiju: komisije za za lavine, za zemaljsku tehniku, za zračnu tehniku te za alpsku medicinu, kao i podkomisija za lavinske i potražne pse. Središnja tema IKAR-a bilo je spašavanje/evakuacija sa žičara te spašavanje paraglidera sa stabla ili žičare. Desetak predstavnika HGSS-a sudjelovali su u radu stručnih komisija, a posebno su bile zapažene dvije prezentacije Dalibora Ivelje iz HGSS Stanice Split "Antirotacijsko uže" te "Upotreba ručne IC kamere iz helikoptera".
BELI MANASTIR - Osječko-baranjska Policijska uprava traga za kradljivcem koji je u Belome Manastiru ukrao dva kilometra električnoga kabela, izvijestila je danas policija. Zasad nepoznati kradljivac ili više njih, od 7. do 11. listopada preskočio je ogradu trafostanice u Osječkoj ulici u Belome Manastiru te iz skladišta ukrao čak dva kilometra električnoga kabela. Hrvatska elektroprivreda (HEP) time je oštećena za 16.000 kuna, a za kradljivcem se traga.