FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Na arheološkom lokalitetu Gradcu završila ovogodišnja arheološka istraživanja

ILOK, 9. listopada 2010. (Hina) - Na arheološkom lokalitetu Gradcu, nedaleko od Bapske kod Iloka, završila su ovogodišnja arheološka istraživanja, kojima je obuhvaćeno prapovijesno razdoblje sopotske i vinčanske kulture, koje su na području Bapske postojale prije oko 6500 godina.

Tijekom istraživanja, koja su ove godine zbog nedostatka novca trajala tek 15-tak dana, arheolozi su naišli na drugu cjelovitu kuću prapovjesnih stanovnika Gradca, pronašli dvije posude, od kojih je za jednu utvrđeno da nesumljivo pripada sopotskoj kulturi, te dva reljefno ukrašena ornamenta, koja su vjerojatno stajala u dovratku ulaznih vrata a čiji pronalazak do sada u Hrvatskoj nije zabilježen, izjavio je Hini voditelj istraživanja, viši asistent na Katedri za za prapovjesnu arheologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta Marcel Burić.

"Svi ti, kao i dosadašnji nalazi potvrđuju kako je Bapska u prapovjesti bila integralni dio tehnološko najnaprednijeg područja Euroazije prije gotovo 6.500 godina", kazao je Burić.

Naglasio je kako je riječ o iznimno bogatom arhološkom nalazištu, što potvrđuje i novopronađena školjka spondylus, obrađena kao ukras koji su prapovjesne žene nosile oko vrata, a kojega je jedan od mještana Bapske izorao na oranici.

Dosadašnja istraživanja u Bapskoj utvrdila su kako je to selo neprekidno naseljeno još od neolitika, a badenska kultura, koja je bila prva na Vučedolu, posljednja je na Gradcu koji je ujedno jedini lokalitet u Hrvatskoj koji sadrži naseobinski sloj vinčanske kulture kojoj je upravo Bapska bila krajnja granica na zapadu, kazao je Burić.

Lokalitet Gradac čini manje brdašce, ukupne površine oko 38.000 četvornih metara, od kojih su do sada arheolozi istražili tek oko 120 četvornih metara.

Dosadašnjom dinamikom za završetak arheoloških iskapanja na tom lokalitetu trebalo bi još petstotinjak godina, ističe Burić ocjenivši da je nedostatak novca najveća kočnica intenzivnijih radova na istraživanju Gradca, koji su obnovljeni 2006. godine.

"Bapska može odgajati naraštaje hrvatskih arheologa i pisati povijest Europe. Nažalost, puno je poznatija i cjenjenija u inozemstvu nego u Hrvatskoj. Danas ne možete raditi kartu kasnog neolitika Europe ako u nju ne ucrtate Bapsku i Gradac koji predstavlja kronološku kralježnicu kasnog neolitika u Hrvatskoj", zaključio je viši asistent na Katedri za za prapovjesnu arheologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta Burić.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙