SJEVERNA I JUŽNA AMERIKA
Sjedinjene Države
Rat u Iraku glavni je razlog što su 7. studenoga oporbeni američki demokrati pobijedili na izborima za Kongres i prvi će put, nakon 12 godina, biti većina u oba doma i primorati republikanskog predsjednika Georgea W. Busha na za njega nepovoljnu kohabitaciju do kraja mandata. Bush će morati popustiti demokratima u dva bitna zahtjeva: početak povlačenja američkih vojnika iz Iraka i uključenje Sirije te Irana, država koje je Bush dijabolizirao, u traženje mira na Bliskom istoku.
Latinska Amerika
S pobjedom oporbe u parlamentu kod kuće, američka administracija predsjednika Georgea W. Busha suočila se 2006. i s gubitkom utjecaja u susjedstvu. Za velik broj zemalja Latinske Amerike godina 2006., bila je izborna, a pobijedila je ljevica, ali vrlo raznolika od zemlje do zemlje jer svaka ima vlastit gospodarski razvojni put. Zajedničko im je da se žele osloboditi stiska velikog sjevernog susjeda.
Ljevica je pobijedila u Boliviji (Indijanac Evo Morales), Čileu (socijalistička predsjednica Michelle Bachelete), Brazilu (drugi mandat za bivšeg radnika Inacia Lulu da Silvu), Nikaragvi (Daniel Ortega, bivši sandinistički borac), Ekvadoru (ekonomist Rafael Correa). S ljevice su i predsjednici Argentine (peronist Nestor Kirchner) i Urugvaja (socijaldemokrat Tabare Vazquez).
Desničarski kandidati pobijedili su u Kolumbiji (konzervativac Alvaro Uribe), te vrlo tijesno u Meksiku (Felipe Calderon).
Potkraj godine ponovno je izborno trijumfirao venezuelanski predsjednik Hugo Chavez, populist i zakleti neprijatelj Amerike koji poziva na revoluciju 21. stoljeća po uzoru na latinskoameričkog borca protiv kolonijalizma Simona Bolivara i po uzoru na svog duhovnog oca, kubanskog komunista Fidela Castra.
Međutim, biološki sat otkucava vjerojatan skori završetak Castrove ere (zbog bolesti tog 80-godišnjeg predsjednika) i postavlja nervozna a pitanja što će slijediti nakon njegove smrti.
Peruanski književnik Mario Vargas Llosa hvali latinskoameričku ljevicu kao "odgovornu" i "pragmatičnu", no zabrinjava ga "populizam" kakvom se odaju Venezuela i Bolivija.
KLIMA
Alarmantno je odjeknulo izvješće britanskog ekonomista Nicholasa Sterna o prijetnji ekonomske krize velikih razmjera kao posljedice globalnog zatopljenja. Ako se ne obuzda ispuštanje u atmosferu plinova s učinkom staklenika (ponajviše CO2), gospodarstvo će pretrpjeti štete veće od 6 milijardi eura čime će veliki dijelovi zemlje opustjeti i biti neupotrebljivi za život. Konferencija o klimi u Nairobiju održana u studenome pokazala je nejedinstvo i unatoč hitnosti stanja, zemlje potpisnice Protokola iz Kyota (među kojima nije SAD kao jedan od najvećih svjetskih onečišćivača) dogovorile su potrebu obnove sporazuma nakon isteka valjanosti 2012.
TERORIZAM
Premda u 2006. godini nije izveden nijedan teroristički napad velikih razmjera, Osama bin Laden i njegovi učenici povezani u mreže islamističkog terorizma i dalje prijete Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima, ocjenjuju stručnjaci. Podsjećaju da je britanska policija ljetos uspjela spriječiti planirane atentate tekućim eksplozivom na zrakoplove.
Rušenje talibanskog režima u Afganistanu destabiliziralo je mrežu Al Qaide, ali nakon napada na Sjedinjene Države 11. rujna 2001., predvođenih Osamom bin Ladenom i starijom generacijom terorista, novi naraštaji stasaju nadahnjujući se u svojim ideologijama oružanog otpora iz teško nepravednih ratova kakvi su irački ili libanonski.
Zapadni stručnjaci upozoravaju zato da Al Qaida nastavlja prijetiti dvojako. S jedne strane to su stari borci, oslabljeni, ali još uvijek raspolažu sredstvima za akciju. S druge strane prijete novi radikali koji se sami obrazuju te indoktriniraju, poglavito putem interneta.
NUKLEARNO ORUŽJE
"Moguće je da će budući povjesničari godinu 2006. smatrati početkom raspada Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja", ocjenjuje Mark Fitzpatrick iz Međunarodnog instituta za strateške studije u Londonu. Nakon 1998., kada su Indija i Pakistan izveli nuklearne pokuse, godina 2006. bila je najteža jer je Iran pokrenuo proizvodnju obogaćenog urana prkoseći Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju i međunarodnoj zajednici, a Sjeverna Koreja izvela je svoj nuklearni pokus.
Sjedinjene Države su pak s Indijom sklopile sporazum o suradnji u nuklearnoj energiji u civilne svrhe, znajući da Indija ima nuklearno oružje.
Takav razvoj događaj pokazuje da će međunarodnoj zajednici biti sve teže nametati poštivanje Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja (NPT) sklopljenog 1968. godine, ocjenjuje Amerikanac George Perkovich iz Zaklade Carnegie.