Najveći dio godine potrošen je na screening, procjenu usklađenosti hrvatskog zakonodavstva s europskom pravnom stečevinom. Screening je postupak koji prethodi konkretnim pregovorima u pojedinim poglavljima i koji omogućava definiranje pregovaračkih stajališta objema stranama u pregovorima, a sami pregovori uglavnom se svode na dogovaranje rokova u kojima će se zemlja koja pregovara uskladiti s europskim standardima.
Postupak screeninga počeo je 20. listopada 2005. a završio 18. listopada 2006. godine. U tih godinu dana hrvatski pregovarači imali su 66 sastanaka u sklopu screeninga, 33 eksplanatorna i 33 bilateralna screeninga. Na tom poslu angažirano je oko dvije tisuće ljudi koji su dosad proizveli više od 20 tisuća stranica materijala.
I dok je postupak screeninga tekao prema planu, otvaranje pregovora po pojedinim poglavljima išlo je puno sporije nego što se to očekivalo. Pri kraju austrijskog predsjedanja u lipnju otvoreno je i privremeno zatvoreno jedno poglavlje - znanost i istraživanje - i nakon toga trebalo je čekati drugu polovicu prosinca kada je proces dobio na ubrzanju.
U početku se ta sporost mogla pripisati Europskoj komisiji, koja je svoja izviješća o screeningu za svako pojedino poglavlje radila prilično sporo. U međuvremenu je i Komisija ubrzala taj rad, a onda je zapelo u Vijeću EU-a, gdje je izbila na vidjelo podjela među članicama u vezi s pristupnim pregovorima s Turskom, koja je pregovore otvorila isti dan kada i Hrvatska.
Nekoliko mjeseci je izgubljeno na načelnu raspravu o tome treba li u poglavlju obrazovanje i kultura tražiti ispunjavanje političkih kriterija, odnosno pitanje ljudskih i manjinskih prava u obrazovnom sustavu, ili to ostaviti samo u poglavlju pravosuđe i temeljna prava. Iako nijedna članica EU-a nije imala nikakvu primjedbu na račun Hrvatske, ona je bila svojevrsni talac Turske, kojoj se prigovara odnos prema kurdskoj manjini i spolna neravnopravnost u obrazovnom sustavu. Oni koji nevoljko gledaju na mogućnost da Turska postane punopravna članica EU-a nisu inzistirali da se Hrvatskoj dade zeleno svjetlo, bojeći se da ne budu optuženi za dvostruka mjerila od strane onih podupiru Tursku.
Problem je riješen tek u prosincu kada je Vijeće EU-a na prijedlog Komisije odlučilo djelomično zamrznuti pregovore s Turskom zbog odbijanja Ankare da normalizira odnose s Ciprom, članicom EU-a koju ne priznaje. Odlučeno je da Turska dok ne ispuni svoje obveze prema Cipru ne može otvoriti pregovore u osam poglavlja, dok ostala poglavlja može otvoriti ali ne i zatvoriti. Nakon toga finsko je predsjedništvo namjeravalo otvoriti pregovore s Turskom u poglavlju obrazovanje i kultura, koje nije među onih osam zamrznutih poglavlja, ali je Cipar to spriječio, tako da je Ankara ostala samo na jednom poglavlju - znanost i istraživanje, koje je otvorila i privremeno zatvorila isti dana kada i Hrvatska.
Odluka o djelomičnom zamrzavanju pregovora s Turskom otvorila je put za ubrzanje pregovora s Hrvatskom. Tako su 11. prosinca konačno otvoreni i na istom sastanku zatvoreni pregovori o obrazovanju i kulturi, a predzadnji radni dan u europskim institucijama u četvrtak, 21. prosinca, otvorila je još tri poglavlja.
Dobar ritam pregovora očekuje se tijekom sljedeće godine. Europska komisija je do sada izradila izviješća za 20 poglavlja, a za preostalih 15 očekuje se da će biti gotova u prvoj četvrtini 2007.
Hrvatska je do sada dobila poziv da dostavi svoja pregovaračka stajališta za devet poglavlja, posljednji poziv stigao je za poglavlje Statistika u srijedu 20. prosinca. Do sada je hrvatska Vlada dostavila pregovaračke pozicije za osam poglavlja te ispunila mjerilo za otvaranje (benchmark) za poglavlje pravda, sloboda i sigurnost.
To znači da neće trebati dugo čekati na otvaranje nova tri ili četiri poglavlja. Riječ je o poglavljima Financijski nadzor, Pravo intelektualnog vlasništva i Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga. Što se tiče poglavlja Pravda, sloboda i sigurnost, Vijeće sada treba provjeriti da li je ispunjen benchmark, nakon čega slijedi poziv za izradu pregovaračkog stajališta.
Prema riječima hrvatskog glavnog pregovarača Vladimira Drobnjaka, Zagreb će u predstojećem razdoblju naglasak staviti na izradu pregovaračkih stajališta i ispunjavanje mjerila za otvaranje poglavlja kako bi se pregovori mogli otvoriti u što je više moguće poglavlja.