Njome će se publici pružiti uvid u cjelokupni opus toga velikana hrvatskoga kiparstva i njegovu umjetničku ostavštinu, koja dosad u tako velikom obujmu nije bila nikad predstavljena. Autorski tim izložbe napominje da ona problematizira jedan od najkompleksnijih i najopsežnijih opusa hrvatske povijesti umjetnosti 20. stoljeća od ranih radova iz tridesetih, do kasnih šezdesetih godina.
Izložba predstavlja dosljednost transformacije Radauševe čvrste forme, kroz stvaralačke faze i cikluse: Tifusari, Panopticum Croaticum, Čovjek i kras, Krvavi fašnik, zatim Apstraktne forme, Zatvori i logori, Portret našega čovjeka, Slavonija.
Retrospektiva uz visoke kiparske domete pruža i brojna Radauševa istraživanja u slikarstvu, medaljarstvu, grafici, fotografiji i poeziji, značajnu pedagošku djelatnost (profesor na Akademji likovnih umjetnosti i voditelj majstorske radionice za kiparstvo od 1950. do 1975). te Radaušev rad na prezentaciji hrvatske umjetničke baštine.
Na izložbi je predstavljeno 113 skulptura i više od 40 crteža. Autori izložbe upotpunili su je i predstavljanjem Radauševa atelijera na Zmajevcu, koji su za izložbu premjestili u Klovićeve dvore.
Otvarajući izložbu, ministar kulture Božo Biškupić podsjetio je da je posljednja Radauševa monografska izložba održana 1987. u Gliptoteci HAZU. Radauš je toliko svestran i osebujan umjetnik da bi se iz svakoga područja njegova umjetničkog izražavanja mogla prirediti zasebna retrospektiva - Radauša kipara, crtača, medaljera, slikara i grafičara.
Veliki majstor u svojoj 45-godišnjoj umjetničkoj karijeri ostvario je izniman disperzivni opus - nekoliko stotina skulptura, više od 5000 crteža, nekolicinu grafičkih mapa, četrdesetak medalja, i uz sve to četiri zbirke pjesama, te dvije fotomonografije posvećene umjetničkoj baštini rodne mu Slavonije, istaknuo je Biškupić.
Podsjetio je da postav izložbe prati kronološki slijed, od 1939. kada je umjetnik prvi put samostalno izlagao u čuvenom Salonu Ulrich, izloživši "vojsku prosjaka, skitnica i obješenjaka". Autori stručne koncepcije izložbe su povjesničari umjetnosti Željka Čorak, Tonko Maroević, Ive Šimat Banov, Jasminka Poklečki-Stošić, koja je i kustosica izložbe. Prostornu koncepciju i likovni postav potpisao je arhitekt Mario Beusan.
Izložba će biti otvorena do 11. veljače 2007.