Iako praktično u "čekaonici" NATO-a, BiH još uvijek nije ispunila najvažniji politički uvjet za punopravno članstvo u Alijansi - punu suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) uključujući i uhićenje najtraženijih bjegunaca poput Radovana Karadžića.
Glavna tužiteljica Haškog tribunala Carla del Ponte je i u posljednjem istupu pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda ponovila kako drži da se Karadžićevi pomagači i dalje nalaze u tijelima vlasti BiH te da posebice vlasti Republike Srpske ne čine dovoljno za njegovo privođenje pravdi.
O suradnji s Haškim tribunalom ali i nizu drugih reformi poput preustroja policije ovisi ispunjenje drugog najvažnijeg vanjskopolitičkog cilja BiH - pridruživanja Europskoj uniji.
Polovicom prosinca predstavnici BiH i Europske komisije uspješno su okončali tehnički dio pregovora o stabilizaciji i pridruživanju no sporazum o tome neće biti potpisan i to vjerojatno ne prije početka ljeta 2007.
Razlog tome je činjenica da u BiH nema suglasnosti o reformi policije na kojoj inzistira Bruxelles.
Zahtjev EU je da BiH umjesto 13 različitih policijskih agencija koje uglavnom djeluju unutar dva entiteta dobije jedinstvenu policijsku strukturu kojom bi upravljala i financirala država.
Tome se međutim protive vlasti Republike Srpske želeći sačuvati ovlasti entiteta na tom planu.
Predsjednik entitetske vlade Milorad Dodik otvoreno je nekoliko puta ove godine izjavio kako je spreman žrtvovati približavanja EU ukoliko je cijena za to odricanje od policije sa znakovljem RS.
Tri mjeseca nakon općih izbora provedenih 1. listopada BiH je još uvijek bez nove vlade a ta činjenica prouzročena je nesposobnošću najvažnijih političkih stranaka da postignu suglasnost o načinu provedbe još jedne važne reforme - izmjene postojećeg Ustava dogovorenog još u Daytonu.
Najozbiljniji politički sukob u BiH dogodio se u proljeće 2006. kada je propao pokušaj provedbe ustavnih reformi dogovaranih uz posredovanje američke administracije.
Blok moćnih stranaka u kojemu su bili Stranka demokratske akcije (SDA), Socijaldemokratska partija (SDP), Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH), Stranka nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Srpska demokratska stranka (SDS) te Stranka za BiH (SBiH) načelno su dogovorile paket ustavnih reformi no SBiH je od tog paketa naknadno odustala te potom u suradnji s dijelom članova HDZ-a aktivno radila na njegovu rušenju u Parlamentu BiH što je potom dovelo i do uspostave nove stranke pod imenom HDZ 1990., a potom i do bezobzirne predizborne kampanje koja je opasno podigla političke napetosti u zemlji.
Proteklu godinu u BiH tako su po prvi puta obilježile i oštre podjele unutar hrvatskog političkog tijela koje su i zakočile uspostavu nove izvršne vlasti.
U odnosima s Hrvatskom vlasti BiH nastavile su inzistirati na dobrosusjedstvu no pri tom su odlučno tražile ustupke vezane uz infrastrukturne projekte kakav je most za Pelješac ili trgovinske odnose poput najnovijeg prijepora o sporazumu o zoni slobodne trgovine u središnjoj Europi (CEFTA) gdje se traži dodatna zaštita za bosanskohercegovačke poljoprivredne proizvode.
Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić je tijekom svog posjeta Sarajevu u studenom istaknuo kako svu svi postojeći problemi u odnosima s BiH rješivi te da za to treba samo malo više dobre volje.
Piše: dopisnik Hine Ranko Mavrak