Povijesna je činjenica da su od kraja listopada do siječnja uspješno izvedene prve oslobodilačke vojno-redarstvene operacije, u kojima je oslobođeno više od 2000 kilometara četvornih zapadne Slavonije, rekao je brigadni general u mirovini Miroslav Jerzečić iz Operativne zone Bjelovar.
Tim operacijama onemogućena je namjera neprijatelja da se istočnu Hrvatsku odsječe od ostatka zemlje, kazao je.
Oružani sukobi u zapadnoj Slavoniji počeli su u ožujku '91. u Pakracu, a hrvatske snage su, zahvaljujući naoružanju iz osvojenih vojarni JNA-a, zaustavile osvajanja teritorija u listopadu, dokad je bila okupirana trećina zapadne Slavonije.
Početkom listopada, rekao je Jerzečić, također se krenulo s ustrojavanjem Operativnih zona.
Umirovljeni brigadni general Rudi Stipčić iz zagrebačke Operativne zone ustvrdio je da je oslobađanje tog teritorija jedan od ključnih čimbenika za obranu Hrvatske jer je nakon toga u Sarajevu potpisano primirje.
U tim operacijama oslobođeno je 2275 četvornih kilometara, a u njima su sudjelovale Operativne zone Zagreb, Bjelovar i Osijek, te postrojbe specijalne i temeljne policije, naveo je Stipčić.
Nakon tih operacija oslobodilačkoj akciji Bljesak prestalo je za osloboditi još 600 četvornih kilometara ili 7,8 posto teritorija zapadne Slavonije.
Istodobno u operativnoj zoni Rijeka oslobođeno je oko 150 kilometara četvornih okupiranog teritorija na području Otočca, rekao je brigadni general Sergio Rabar iz riječke Zone.
Stožerni general Anton Tus, načelnik Glavnog stožera HV-a 1991. ustvrdio je da je Hrvatska obranjena 1991. On smatra da je i osvajanje vojarni u rujnu bila operacija od strateškog značenja.
Hrvatska je, kazao je Tus, krajem '91. preuzela stratešku inicijativu. No, dodao je, daljnje aktivnosti spriječilo je sarajevsko primirje tako da je strateška inicijativa HV-a postignuta krajem 91. iskorištena uspješno ali samo za oslobođenje juga Dalmacije.
Stručni skup priredili su Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata i Hrvatski institut za povijest.