Nakon višesatne rasprave prihvaćen je prijedlog Europske komisije od 29. studenoga, da se Turskoj onemogući otvaranje pregovora u osam poglavlja dok ne ispuni obveze koje je preuzela potpisivanjem Protokola iz Ankare, to jest dok ne otvori svoje pomorske i zračne luke za ciparske brodove i zrakoplove. U ostalim poglavljima pregovori će se moći otvoriti, ali ne i zatvoriti dok se ne ispune traženi uvjeti.
Povjerenik za proširenje Olli Rehn je na konferenciji za novinare rekao da je Turskoj upućen "jasan signal" da neispunjavanje zakonskih obveza ne može proći nekažnjeno.
Šef finske diplomacije Tuomioja izrazio je zadovoljstvo što je na kraju ipak postignut dogovor i što će se na taj način izbjeći mogućnost da predstojeći summit EU-a, u četvrtak i petak, bude još jedan summit o Turskoj.
Povjerenik Rehn je rekao da nije zakazan nikakav datum kada bi se EU ponovno bavila turskim odnosom prema Cipru, što bi se moglo shvatiti kao ultimatum, nego će Komisija pratiti Tursku kroz svoja redovita godišnja izviješća o napretku.
Pitanje Turske još je jednom podijelilo Europsku uniju i kompromis je pronađen tek nakon višesatnog natezanja. Skupina zemlja - Velika Britanija, Španjolska, Švedska, Estonija i Portugal - smatrala je da je prijedlog Komisije preoštra sankcija i tražila da se zamrzne samo manji simboličan broj poglavlja.
S druge strane, Cipar, Grčka, Austrija i Nizozemska tražile su da se zamrzne još veći broj poglavlja nego što je to predlagala Komisija.
Ipak, većina zemalja bila je zadovoljna prijedlogom Komisije, smatrajući da je to dobro izbalansirani prijedlog, što je na kraju i prihvaćeno.
Druga stvar oko koje je nastala podjela bio je prijedlog da se utvrdi datum kada će ponovno biti razmatran turski odnos prema Cipru, što su zagovarale zemlje iz tzv. "protuturskog" tabora.