Otvoreno je ukupno 278 biračkih u Nagorno-Karabahu, a jedino biračko mjesto izvan samoproglašene republike je otvoreno u Jerevanu, glavnom gradu Armenije.
Birački listić sadrži samo jedno pitanje: "Slažete li se s usvajanjem ustava?"
Na biračkim je popisima 90.000 od ukupno 137.700 stanovnika te republike, javio je Itar-Tass pozivajući se na podatke Središnjeg biračkog povjerenstva. Ustav će biti proglašen važećim ako ga odobri najmanje trećina registriranih birača, ali ne manje od polovice onih koji su izašli su birališta.
Samoproglašenu republiku Nagorno-Karabah nije priznala niti jedna država, pa čak ni Armenija koju joj daje vojnu i financijsku pomoć.
Ova armenska enklava slavi u nedjelju 15. godišnjicu svoje odluke da se odvoji od Azerbajdžana.
Azerbajdžansko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da bi održavanje referenduma "moglo otežati mirovni proces".
"Azerbajdžan ne priznaje rezultate referenduma koji je u suprotnosti s naporima za postizanje trajnog mira i stabilnosti u regiji".
Dok separatistička vlada Nagorno-Karabaha i dalje traži međunarodno priznanje, Azerbajdžan želi vratiti kontrolu nad tom regijom.
U toj enklavi koja pripada Azerbajdžanu pretežito žive Armeni, a nakon raspada Sovjetskog Saveza oko nje su se zaratile Armenija i Azerbajdžan 1992. Primirje je postignuto 1994., ali još nije sklopljen mirovni sporazum.
Referendum u Nagrono-Karabahu uslijedio je nakon sličnih referenduma održanih u nizu drugih nepriznatih država na teritoriju bivšeg Sovjetskog Saveza, uključujući odcjepljenu gruzijsku Južnu Osetiju i moldavsko Pridnjestrovlje.