"Uhićenje Gotovine bilo je rezultat nezavisne akcije hrvatske Vlade, u ispunjavanju njezinih međunarodnih obveza", rekao je Beamer za Hinu.
Ured za ratne zločine američkog State Departmenta, ranije je tijekom dana priopćio kako su "netočna izvješća u nekim hrvatskim medijima da je američka vlada isplatila nagradu za informaciju koja je dovela do uhićenja Ante Gotovine".
"Američka vlada nije isplatila nikakvu nagradu", navedeno je u priopćenju proslijeđenom putem američkog veleposlanstva u Zagrebu.
U priopćenju američkog ureda za ratne zločine dodaje se da State Department nije do sada primio niti jedan prijedlog da državna tajnica odobri isplatu nagrade.
Priču o isplati dijela nagrade osobi koja je otkrila gdje se nalazi odbjegli hrvatski general prvi je, u ponedjeljak, objavio tjednik Globus, pozivajući se na diplomatske krugove.
Glavni urednik Globusa Igor Alborghetti, jedan od autora izvješća, je reagirajući na američki demanti izjavio u četvrtak Hini kako ga čudi da je priopćenje ovakvog sadržaja upućeno četiri dana nakon što State
Department na izravno pitanje nije želio potvrditi, ali ni demantirati informaciju o isplaćivanju nagrade.
Program Nagrada za pravdu u State Departmentu smatraju jednim od najvrijednijih instrumenata koji se koristi za uhićenje odbjeglih optuženika za ratne zločine.
Američka vlada nudi nagradu do pet milijuna dolara za informaciju koja dovede do uhićenja ili osude pojedinaca koje je optužio Haški sud (ICTY).
Do danas je okviru programa Nagrada za pravdu isplaćeno više od 62 milijuna dolara za informacije koje su vodile do uhićenje terorista, trgovaca narkoticima i optuženika za ratne zločine, navode u State Departmentu.
Da bi bio kvalificiran za isplatu nagrade, pojedinac prvo mora biti za nju predložen. Svi se prijedlozi provjeravaju i potom predlažu za isplatu.
Španjolska policija Gotovinu je uhitila 7. prosinca 2005. godine na Kanarskim otocima. Od 10. prosinca u pritvoru ICTY-a čeka početak suđenja, najavljen za svibanj 2007. Bit će mu suđeno zajedno s generalima Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču, pod optužbama za ratne zločine protiv krajinskih Srba počinjene tijekom i nakon operacije Oluja u ljeto i jesen 1995. Sva trojica generala su prilikom izjašnjavanja o krivnji odbacili optužbe.