Na ljestvici od jedan (bez korupcije) do pet (potpuna korupcija), građani su pravosuđe ocijenili s 4.4, zdravstvo s 4.3, gospodarstvo s 4.2 te predstavnička tijela i političke stranke s 4.1.
Na ljestvici najmanje korumpiranih područja života, crkva i nevladine udruge zaslužile su ocjenu 2.6, a vojska ocjenu 2.9, pokazalo je istraživanje objavljeno u povodu obilježavanja Međunarodnog dana borbe korupcije.
Na predstavljanju Barometra korupcije u zagrebačkom hotelu "Westin" bili su premijer Ivo Sanader, šef Delegacije Europske komisije u Zagrebu Vincent Degert, nekoliko ministara, saborskih zastupnika, te veleposlanika akreditiranih u Hrvatskoj.
Po riječima predsjednika TIH-a Zorislava Antuna Petrovića, istraživanje se temelji na dojmu građana o stupnju korumpiranosti, odnosno na njihovom osobnom iskustvu ili vijestima o koruptivnim djelima u medijima.
On smatra da je približavanje Hrvatske Europskoj uniji izvrsna prilika za "stvaranje mreže u koju će se uhvatiti svaki 'bumbar' koji pokuša steći imovinu na nezakonit način ili počiniti neko drugo koruptivno djelo".
Petrović je najavio da će prioritet TIH-a za iduću, ujedno i izbornu godinu, biti praćenje financiranja političkih stranaka, kao i postupka javnih, osobito vojnih nabava.
Degert je rekao kako je hrvatska Vlada u protekloj godini učinila značajne napore u suzbijanju korupcije, jednom od ključnih kriterija za pristupanje Hrvatske EU-u.
Dodao je kako vlada, nevladine udruge i građani moraju nastaviti raditi na promjeni kulturnog obrasca prema korupciji, odnosno stvaranju nulte stope tolerancije prema koruptivnim radnjama.
Premijer Sanader drži kako sudionici korupcije "zakidaju napredak cijele zemlje" i zadaju udarac blagostanju čitavog društva.
Uz Nacionalni program za suzbijanje korupcije, koje je ocijenio glavnim oružjem Vlade, premijer je najavio i niz mjera u pravosuđu, zdravstvu i javnoj upravi koje bi iduće godine, nada se premijer, trebale rezultirati povoljnijim izvješćem TIH-a o korupciji u Hrvatskoj.
Prema istraživanju provedenom u kolovozu na uzorku od 1.000 ispitanika, sedam posto hrvatskih građana dalo je mito, što je manje od globalnog prosjeka od devet posto, ali i tri puta više od prosjeka zemalja Europske unije gdje je mito dalo samo dva posto građana.
Istovremeno, samo pet posto građana smatra da vlast u Hrvatskoj djelotvorno suzbija korupciju, 34 posto te napore smatra nedovoljnima, čak 21 posto da vlast ne čini ništa, a 17 posto da je i podupiru.
To je u skladu s globalnim rezultatima koji pokazuju da 69 posto ispitanika diljem svijeta smatra kako su njihove vlade nedovoljno učinkovite u borbi protiv korupcije ili je čak i potiču. Prema izvješću TIH-a, i u svijetu se političke stranke, zakonodavna tijela, pravosuđe i poslovni sektor smatraju najkorumpiranijim sektorima društva.