Državna administracija nije zadovoljna činjenicom da se Hrvatska nalazi na "sivoj listi", iako je tek prije nekoliko godina "skinuta" s tzv. crne liste. Nema razloga da brodari, koje potiče i Vlada, ne udovolje zahtjevima Pariškog memoranduma, a razloge zaustavljanja brodova relativno je lako ukloniti jer je najčešće riječ o nedostatcima na opremi za spašavanje i zaštitu na radu te nedostacima u svezi s ispravama ili pomorskim kartama, kazao je u izjavi za Hinu državni tajnik za more Branko Bačić.
Po podatcima Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, hrvatski su brodovi u lukama država članica Pariškog memoranduma u prošle dvije godine zaustavljeni ukupno osam puta.
Tijekom 2005. obavljena su 82 pregleda hrvatskih brodova, a zaustavljanja su određena u 4,9 posto slučajeva, a tijekom ove godine obavljen je 51 pregled i brodovi zaustavljeni u 7,8 posto slučajeva.
PMOU je regionalni ugovor i udruženje pomorskih vlasti europskih zemalja iz 1982. koji određuje standarde inspekcijskih pregleda brodova kako bi se uklonili podstandardni brodovi iz regije.
Posebnu pozornost inspekcije posvećuju brodovima koji plove pod zastavama s crne liste, koji imaju isprave koje ne priznaje EU, brodovima pod zastavama država koje nisu ratificirale važnije konvencije, brodovima starijima od 13 godina te brodovima koji nisu pregledani dulje razdoblje. Posebno se pregledavaju i brodovi koje su prijavile pomorske vlasti ili posade, koji prevoze opasne terete ili imaju nevažeću svjedodžbu klase. Na osnovi rezultata pregleda brodova i utvrđenih kriterija oblikuju se crna, siva i bijela lista zastava država.
Na važećoj "sivoj listi", na kojoj je i Hrvatska, nalaze se primjerice i Belize, Mongolija, Maroko, Indija, Rumunjska, Tajland, Panama, Estonija, Litva, Latvija, Bugarska, Koreja i Rusija, a u vrhu "crne liste" na kojoj je ukupno 18 zemalja su Koreja, Albanija, Honduras. Status zastave na "crnoj listi" hrvatska je zastava imala od 1998. do 2002.
Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka izrađuje i posebne, hrvatske "crne liste" na kojima se nalaze samo hrvatski brodovi i brodari, a na njima je trenutačno 15 brodova (5 u međunarodnoj i 10 u nacionalnoj plovidbi), dva zapovjednika i 71, uglavnom manji brodar.
Stavljanjem na te liste, domaće se brodare među ostalim upozorava da bi trebali ukloniti nedostatke kako zbog njih ne bi dospjeli i na liste PMOU-a.
Riječ je o listama posebnog nadzora u koje se upisuju brodovi u međunarodnoj i nacionalnoj plovidbi koji su zbog nedostataka tijekom prethodne tri godine dva ili više puta zaustavljeni u nekoj luci. Na liste se upisuju zapovjednici čiji su brodovi u istom razdoblju zaustavljani dva ili više puta, te brodari kojima je u tri godine zaustavljeno 30 posto ili više brodova iz flote upisane u hrvatski upisnik.
Na "crnoj listi" brodova u međunarodnoj plovidbi je pet brodova - po jedan brod šibenske "Sartija nautike", dubrovačke "Atlantske plovidbe", riječke "Lošinjske plovidbe - brodarstvo", "Tankerske plovidbe" iz Zadra i "Splitske plovidbe".
Komentirajući činjenicu da se na "crnoj listi" nalazi i 71 manji brodar, odnosno u većini ribarski i turistički brodovi, Bačić je istaknuo da Ministarstvo provodi program obnove i izgradnje ribarske flote te da je već ugovorena izgradnja 26 novih ribarskih brodova uz državne poticaje, kao i program potpore izgradnje i obnove putničko-izletničke flote.
Bačić ističe da Ministarstvo, u suradnji s Hrvatskim registrom brodova, provodi više aktivnosti kojima se brodare upozorava da bi trebali bolje educirati posade. Dodao je da je novi Pomorski zakonik omogućio hrvatskim brodarima više pogodnosti, odnosno da im plovidba pod hrvatskom zastavom bude najpovoljnija. Devedesetih godina prošlog stoljeća mnogi su hrvatski brodovi "otišli" pod strane zastave, ali se sada polako vraćaju, kazao je.
(Hina) xhsup ybn