"Pozdravljamo napore Hrvatske, Albanije i Makedonije na pripremama za preuzimanje odgovornosti i obveza iz članstva. Pozdravljamo njihov rastući doprinos u međunarodnim operacijama održavanja mira i sigurnosti kao i njihove zajedničke napore na promicanju regionalne suradnje. Na našem sljedećem summitu 2008. godine, namjeravamo uputiti pozivnice onim zemljama koje ispunjavaju standarde NATO-a temeljene na rezultatima i koje mogu pridonijeti euroatlantskoj sigurnosti i stabilnosti", kaže se u deklaraciji koju je prihvatilo 26 šefova država ili vlada zemalja članica.
U deklaraciji se pozdravlja puna suradnja Hrvatske s Haškim sudom te znatan napredak u provedbi održivih političkih, gospodarskih i obrambenih reformi, te u području vladavine prava. Hrvatska se također poziva da radi na stvaranju javne potpore za svoje aspiracije da postane članica NATO-a.
"Pozdravljamo punu suradnju Hrvatske s Haškim sudom i njezin znatan napredak u nastavku političkih i ekonomskih reformi, vladavini prava i obrambenoj reformi, koje trebaju biti održive, te ohrabrujemo daljnje napore kako bi se osiguralo da njezine aspiracije imaju veću javnu potporu", stoji u tekstu deklaracije.
Samo u slučaju Hrvatske navodi se potreba za većom potporom javnog mnijenja, dok se za Makedoniju i Albaniju to ne spominje. Prema glavnom tajniku NATO-a Jaapu de Hoopu Schefferu na to ne treba gledati kao dodatni uvjet za Hrvatsku.
Scheffer je na konferenciji za novinare izjavio da su "saveznici primijetili da u Hrvatskoj postoji određeno pomanjkanje podrške za članstvo u NATO-u. Međutim, u deklaraciji iz Rige ne možete vidjeti da saveznici iz toga stvaraju neki novi uvjet".
NATO navodi da će nastaviti intenzivni dijalog s Gruzijom i Ukrajinom, "dijalog koji pokriva cijeli raspon političkih, vojnih, financijskih i sigurnosnih pitanja koja se odnose na aspiracije tih zemalja prema članstvu u NATO-u".
Čelnici NATO-a odlučili su u Rigi dati zeleno svjetlo za ulazak Srbije, BiH i Crne Gore u Partnerstvo za mir.
"Uzimajući u obzir važnost dugoročne stabilnosti na zapadnom Balkanu i priznajući napredak koji su do sada učinile Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija, danas smo pozvali te tri zemlje da se pridruže Partnerstvu za mir i Euroatlantskom partnerskom vijeću", kaže se u deklaraciji sa summita čelnika zemalja članica NATO-a.
NATO također poziva Srbiju i Bosnu i Hercegovinu da u potpunosti surađuju s Haškim sudom, te najavljuje da će pozorno "pratiti njihove napore u tom pogledu".
Haško tužiteljestvo je odmah reagiralo na tu odluku, kazavši da je ona "za žaljenje" te da prije te odluke nitko iz NATO-a nije konzultirao ured glavne haške tužiteljice koja je nezadovoljna Srbijom i BiH zbog neuhićenja Ratka Mladića i Radovana Karadžića.
NATO je izrazio spremnost da sudjeluje u provedbi sigurnosnih odredbi konačnog rješenja statusa Kosova, te da pomogne u izgradnji kosovskih snaga sigurnosti, koje će biti pod demokratskim nadzorom i koje će odražavati etnički sastav kosovskog stanovništva.
"Mi ćemo igrati naš dio uloge u provedbi sigurnosnih odredbi rješenja statusa i tijesno surađivati sa stanovništvom Kosova, EU-om i ostalim međunarodnim čimbenicima na promicanju stabilnosti i pomoći u izgradnji kosovskog sigurnosnog sustava, koji će biti pod demokratskim nadzorom, koji će biti etnički reprezentativan i koji će uživati legitimitet diljem Kosova", kaže se u završnoj deklaraciji NATO-ova summita.
NATO u svojoj deklaraciji podržava napore posebnog izaslanika UN-a Marttija Ahtisaarija koji radi na zaključenju postupka određivanja konačnog statusa Kosova.
Misija NATO-a u Afganistanu, najopasnija u 57-godišnjoj povijesti Saveza, bila je tema koja je dominirala summitom.
Čelnici NATO-a iskazali su odlučnost s misijom u Afganistanu, ističući da postoji volja, sredstva i fleksibilnost koji su potrebni za uspjeh te operacije.
Kanada je obećala da će poslati novih tisuću vojnika u Afganistan, a nove snage su obećale i Bugarska i Španjolska.
Saveznici su se dogovorili da će u hitnim slučajevima priteći jedni drugima u pomoć u bilo kojem području Afganistana, a neke su zemlje najavile da će malo ublažiti restrikcije koje znatno otežavaju operativnu mobilnost snaga.
Zapovjednici NATO-a u Afganistanu žale se na restrikcije koje su zemlje članice nametnule svojim vojnicima na terenu i koje onemogućavaju prikladan odgovor savezničkih vojnika na napade talibana.
Postoji nekoliko vrsta takvih restrikcija. Primjerice, Njemačka, Italija, Španjolska i još neke zemlje ne dopuštaju svojim vojnicima da interveniraju izvan područja u kojima su raspoređeni. Druga vrsta restrikcija koje koristi većina zemalja jest da su uvedene obvezne konzultacije s nacionalnim vladama prije nego što vojnici mogu biti upućeni u krizno područje, što znatno usporava pravodobne reakcije. Uz to, mnoge zemlje odbijaju sudjelovati u noćnim akcijama ili u operacijama iznad određene nadmorske visine, jer njihovi vojnici nemaju odgovarajuću opremu.
Francuska, Njemačka i Italija ostale su pri stajalištu da njihovi vojnici mogu ići u opasnije dijelove Afganistana samo u slučaju hitne opasnosti.
Čelnici NATO-a podržali su francuski prijedlog da se osnuje Kontaktna skupina za Afganistan, koja bi bila zadužena za koordinaciju djelovanja svih međunarodnih čimbenika.
Na summitu je proglašena dugoočekivana puna operabilnost NATO-ovih snaga za brzo djelovanje, jačine 25 tisuća ljudi.