Iz HUB-a pritom ističu da će promicanje metodologije RIA-e biti jedan od glavnih ciljeva te udruge u idućoj godini, s obzirom na činjenicu da Hrvatska još uvijek ima jednu od najvećih razina regulatornog opterećenja u regiji.
Također, ističu i podršku Vladinom projektu 'regulatorne giljotine', odnosno Hitrorezu, uz napomenu da je provođenje RIA-e pri donošenju budućih zakona logičan nastavak tog projekta. Pritom navode podatak Europske komisije kako 25-postotno smanjenje regulatornog troška vodi 1,5-postotnom povećanju BDP-a Europske unije.
Visoki regulatorni trošak u Hrvatskoj osjećaju i primjerice klijenti banaka u sklopu kamatne marže, no bankari drže da bi u idućoj godini to mogao biti manje bitan razlog za mogući završetak razdoblja jeftinih kredita, posebice novoodobrenih kredita.
U izbornoj godini, kakva je iduća, naime bankari očekuju povećanje potražnje za financiranjem od strane države i državnih tvrtki te 'istiskivanje' privatnog sektora. To će, procjenjuju, stvoriti pritisak na financijski sektor, koji bi, u uvjetima sadašnje monetarne politike, mogao umanjiti ponudu dostupnu ostalim sektorima te bi tako moglo doći i do smanjenja ukupne kreditne emisije.
S obzirom na monetarna ograničenja, bankama preostaje da povećanu potražnju financiraju povećanjem temeljnog kapitala, na što su se mnoge već i odlučile, no ne isključuje se i mogućnosti da dođe do rasta kamatnih stopa, iako konkurencija još uvijek stvara pozitivan pritisak na kamatne stope.
Također, tijekom prosinca ove ili siječnja iduće godine s radom bi trebao započeti i Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK), što će vjerojatno utjecati i na smanjenje kreditne aktivnosti građana, ali i na daljnje promjene u kamatnim stopama, ovisno o kreditnoj sposobnosti i 'urednosti' građana.