Zagreb nikako neće izgubiti više od 600 milijuna kuna, tvrde u resoru financija. Odbacujući procjene Zagreba da će novom raspodjelom ostati bez 800 milijuna kuna, iz Ministarstva napominju da u Zagrebu pritom nisu uračunali 1,6 postotni udio u decentraliziranim funkcijama.
Napominju pritom i da lokalnim jedinicama ostaju i prihodi od komunalne naknade, a u općinama i gradovima u kojima su i jače tvrtke to je i drugi izvor prihoda.
Ne treba se fokusirati na Zagreb, nego lokalne jedinice koje su u daleko težoj situaciji. Ako želimo pravičnost, onda je ovo najpravedniji način, smatraju u Ministarstvu financija.
Predloženim izmjenama Zakona financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne samouprave) prihodi od poreza na dohodak u cijelosti bi pripali lokalnim jedinicama, a od poreza na dobit u cijelosti državi.
Lokalne jedinice tako bi dobile 800 milijuna kuna više, te bi im, ističu u Ministarstvu, bitno bila poboljšana likvidnost s obzirom da se porez na dohodak plaća mjesečno.
Od ukupno 533 grada i općina samo bi njih 34 u idućoj godini imali niže prihode nego po važećem zakonu.
Riječ je uglavnom o gradovima i općinama u kojima se nalazi sjedište nekih jačih tvrtki, pa bi tako, uz Zagreb, primjerice Rovinj izgubio 27 milijuna kuna, Sveta Nedjelja oko 6 milijuna, a Stupnik oko 3 milijuna kuna, a izgubili bi primjerice i Našice, Kali, itd.
Projekcije Ministarstva, rađene na temelju podataka za prvih deset mjeseci i procjena za studeni i prosinac, pokazuju pak da bi Osijek u 2007. trebao dobiti dodatnih 54,3 milijuna kuna, Split 30,4 milijuna, Rijeka 25,2 milijuna, Koprivnica 9,9 milijuna kuna...
Simulacije također pokazuju da će primjerice Zadar dobiti oko 37 milijuna kuna više, a Zadarska županija 4 milijuna, Požega oko 5 milijuna, a Požeško-slavonska županija oko 1,7 milijuna, Šibenik oko 11,8 milijuna, a Šibensko-kninska županija oko 3,5 milijuna kuna, itd.
Poseban položaj i nadalje će imati općine i gradovi na područjima posebne državne skrbi. Njima, naime, u cijelosti ostaju prihodi od poreza na dohodak, te dijelom i prihodi od poreza na dobit, dok se otocima prepušta dodatni udio od 21 posto za zajedničko financiranje kapitalnih projekata od interesa za razvoj otoka, što za otoke znači dodatnih oko sto milijuna kuna.