"Mislim da u prvom paketu prijedloga ustavnih reformi, koje su podržale Sjedinjene Države, Hrvati doista imaju pravo da se žale kad je u pitanju jednakost. Ako u parlamentu imate samo entiteska glasovanja onda to stvara mogućnost veta, a Hrvati ne mogu imati pravo na veto, jer su manjina u oba entiteta. Kao posljedicu imate situaciju da konstitutivni narod može biti blokiran vetom i to je pogrešan pravac koji rezultira time da demokracija ne funkcionira...", odgovorio je Schwartz-Schilling na pitanje o njegovom stavu glede hrvatskog pitanja u BiH.
"Tu treba naći kompromis, osobito s drugim parlamentarnim domom. Možda nešto kao u Njemačkoj gdje postoji komisija koja se bavi prijepornim pitanjima između dva parlamentarna doma... U Bosni i Hercegovini nema takvih učinkovitih mehanizama koji bi mogli rješiti problem s kojim se sučeljavaju Hrvati. To je nešto što se treba rješiti ustavnim reformama. To je vrlo važno i to što trebamo učiniti bilo bi u korist Hrvata. Ali, ne treba sada mogućnost veta proširivati na sve razine. Kardinal Puljić i Katolička crkva imaju nekoliko jako dobrih prijedloga i o tim se pitanjima treba razgovarati. Ali, ukoliko Hrvati dobiju pravo veta u svim institucijama, kao najmalobrojniji narod, onda će se samo stagnirati. Konačno - to nije ni u interesu Hrvata, jer ukoliko cijela zemlja ne funkcionira uvijek će se zbog toga kriviti najmanja skupina. To je krivi mentalitet ukoliko ja donesem odluku jedino u apsolutnu korist jednog konstitutivnog naroda, to je onda potpuno krivo", rekao je za VOA-u Christian Schwartz Schilling koji je u američkom State Departmentu razgovarao s predstavnicima diplomacije Sjedinjenih Država.
"Mi se svi slažemo da ustavne reforme treba obaviti vrlo brzo, sada nakon formiranja vlade, nakon stranačkih koalicija. Ja, takodjer, podržavam raniji paket ustavnih reformi kojeg su predložili Amerikanci. Ali, vidjet ćemo hoćemo li to uspjeti odraditi sada, jer, znate, matematički to može biti urađeno i trebalo bi biti urađeno, ali politički - ja nisam siguran u ovom trenutku", rekao je Schwartz-Schilling i dodao: "Mislim da se trebamo držati tog prvog, travanjskog prijedloga, ali također trebamo razmišljati o budućnosti cijele zemlje, kao i o budućnosti narednog, drugog paketa, tako da smo se u potpunosti suglasili da je cilj da se ustavna reforma nastavi, ali da ne možemo praviti dogmu od prve faze".
"Smatram da ustav ne može biti nametnut", odgovorio je Schwartz-Schilling na pitanje hoće li, ako bosanskohercegovački političari ne usvoje ustavne reforme, on kao visoki predstavnik dekretom provesti ustavne promjene. "Mi možemo propisati samo neke detalje, ako oni budu propušteni nepažnjom, ili ako postoje neki koji pokušavaju bojkotirati sveukupni napredak. Ali nakon upozorenja, nakon objašnjavanja, nakon uvjeravanja, možda ćemo to morati učiniti", rekao je Schwartz-Schilling u razgovoru za Glas Amerike.