Lovci nagađaju da je riječ o medvjedici s dvama ili trima mladuncima.
Prvi medvjeđi pohodi na ostatke hrane iz smeća primijećeni su ljetos i nastavili su se ove jeseni u selima Podkilavcu i Podhumu na rubu Grobničkog polja.
Lovci lovačkog društva "Jelen" iz Jelenja snimili su medvjeđe tragove po grobničkim selima te ih poslali Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva sa zahtjevom da im odobri interventni odstrjel medvjeda, a odobrenje im je stiglo potkraj ovog tjedna.
Predsjednik toga lovačkog društva Velimir Radetić kaže da su prije toga lovci pokušali otjerati medvjeda psima dublje u šumu, ali bi se on vraćao te je odstrjel, kako navodi, ostao jedina mogućnost.
U međuvremenu je u grobničkim selima viđena medvjedica s mladuncima te je i taj slučaj prijavljen općini Jelenju i lovcima, a Radetić je iznio procjenu lovaca da je riječ o istoj životinji u oba slučaja. Ako je riječ o medvjedici s mladuncima, on ističe kako se još ne zna njihova sudbina, ali da će o tome dobiti pravodoban naputak iz mjerodavnih tijela.
Kad se medvjed navikne na hranjenje otpadom koji odlažu ljudi, teško od toga odustaje, pa je najčešće rješenje interventni odstrjel. Jer, kako ističe Josip Kusak sa zagrebačkog Zavoda za biologiju Veterinarskog fakulteta, pokušaji da se takve životinje uspavaju te odvezu duboko u šumu zbog te navike nisu uspjeli jer se medvjedi ponovno vraćaju u naselja po obroke iz smeća.
Po njegovim riječima usmrćenje medvjeda u takvim slučajevima može se spriječiti samo preventivnim mjerama brižljivijeg odlaganja smeća. Na sva područja kamo dolaze medvjedi bilo bi nužno postaviti spremnike za smeće koje mogu otvoriti samo ljudi, zatim odlagališta na otvorenom ograditi električnim ogradama te ukloniti divlja odlagališta. Takvi spremnici već su postavljeni u Nacionalnom parku "Risnjaku", a električna ograda postavljena je oko odlagališta otpada kod Delnica.
Kusak naglašava da se medvjedi sve češće pojavljuju u naseljima uz rub šuma zato što se u zadnjih nekoliko desetljeća šumska područja brzo šire jer su napušteni tradicionalni oblici gospodarenja pašnjacima i šumom. Tako se gusta šuma proširila i do mora istočno od Rijeke.
Kusak odbacuje tvrdnje da medvjedi dolaze u naselja kako bi se hranili smećem jer nemaju hrane u svom prirodnom staništu zbog povećanja broja jedinka.
Po njegovim riječima broj medvjeda u nas moći će se točnije procijeniti kad se dovrši postupak "genetske brojidbe" koji traje već tri godine. Sada se ta procjena između znanstvenika i lovaca znatno razlikuje, djelomice i zbog kvote za legalan redovit odstrjel medvjeda koju odobrava mjerodavno ministarstvo na osnovi prijave lovačkih društava o broju medvjeda na njihovu području.
piše: Dean Silić