"Američka vanjska politika nije vezana uz jednu osobu, nego uz ono što se zove - establishment. To znači - predsjednik, Vijeće za nacionalnu sigurnost i Kongres - gdje je vanjska politika vrlo važan dio. Naša politika prema Hrvatskoj nije se dogodila preko noći i sadašnji su odnosi, zapravo, rezultat međusobnih odnosa u posljednjih pet godina", izjavio je Melady za Glas Amerike (VOA).
"Prije smo imali korektne odnose, ali danas je potpuno drukčije. Nedavno je hrvatski premijer bio ovdje, proveo je sat vremena s predsjednikom, ručao s dopredsjednikom, bio s državnom tajnicom i ministrom obrane, a bio je i u Senatu. Sad imamo vrlo bliske međusobne odnose koji su, zapravo, prouzročeni geopolitičkim faktorima", rekao je Melady.
"Kad Sjedinjene Države gledaju u taj dio Europe, što vide? Južno od Hrvatske, u Bosni i Hercegovini, još uvijek vlada podjela. Što će se dogoditi na Kosovu - iz Srbije stižu loše vijesti...", komentirao je Melady, danas stalni diplomatski suradnik Instituta za svjetsku politiku u Washingtonu.
"Činjenica da se premijer jedne stabilne zemlje kao što je Hrvatska pojavio kao snažan i stabilan glas, uočena je i priznata u Sjedinjenim Državama. Stoga, rezultati kongresnih izbora u Americi neće imati utjecaja na američko-hrvatske odnose, jer su oni vrlo čvrsti," zaključio je iskusni američki diplomat.
U novom broju dvomjesečnika "Ambassador's Review", koji je ovog tjedna izdan u Washingtonu, veleposlanik Melady objavio je članak u kojem predlaže međunarodnoj zajednici da kao rješenje etničko-religijskih razlika u BiH razmotri uvođenje decentralizirane vlade, poput one u Švicarskoj, koja bi dala znatne političke i kulturne ovlasti kantonima i lokalnim zajednicama.
Naglasio je kako su se iskustva s nametanjem visoko centraliziranih vlada manjinskim etničkim zajednicama povijesno pokazala neuspješnima.
I model SAD, u kojem savezne države imaju velike ovlasti, također nudi prednosti koje treba razmotiti, sugerira u članku Melady.
(Hina) xdh ydam