Wolf, koji je kao prvi čovjek Stasija osmislio neke od najupečatljivijih hladnoratovskih špijunskih akcija, preminuo je u četvrtak u Berlinu u 83. godini.
"Uspomena na tu izvanrednu osobu čeličnog lica zauvijek će ostati u našim srcima", piše u glasilu ministarstva obrane Crvena zvijezda.
U potpunoj oprečnosti s medijima u Njemačkoj, koji Wolfu zamjeraju što nakon Hladnog rata nije pokazao ni trunku kajanja, ruski mediji mu pripisuju herojski lik i djelo.
"Čovjek bez lica (kako su ga zvali) nikada nije izdao vlastiti obraz", naslovnica je dnevnog lista Izvestia.
Trud i Moskovsky Komsomolets ističu da Wolf nikada nije predao niti jednog agenta niti ikada otkrio tajne o operacijama koje je vodio.
Nakon završetka Hladnog rata, ističu mediji, SAD mu je ponudio 'zelenu kartu' i novi život u zamjenu za imena agenata bivše ruske tajne službe KGB, no on je to posprdno odbio.
Špijunski uspjesi bivšeg Istočnog bloka u Rusiji su ponovo uskrsnuli pojavom predsjednika Vladimira Putina, koji je i sam bio agent KGB-a. Bio je, osim toga, jedno vrijeme stacioniran u Istočnoj Njemačkoj, no za sada se ne zna da li se ikada u četiri oka sastao s Wolfom.
Markus Wolf se nakon bijega iz nacističke Njemačke smjestio u Rusiju. Živio je u omanjem stanu preko puta ulice Arbat, jedne od najpoznatijih moskovskih ulica. Tečno je govorio ruski. Nakon povratka u Istočnu Njemačku radio je kao novinar i pomagao u uspostavi obavještajnih službi, polako napredujući i krčeći svoj put u tajnoj službi Stasi. Jedna od najodvažnijih operacija bila je ubacivanje agenta u kabinet zapadnonjemačkog kancelara Willya Brandta koji je, nakon što je špijun 1974. prokazan, morao sići s vlasti.
"Na Zapadu su znali reći da su se zapadnonjemački dokumenti prije našli na stolu Markusa Wolfa nego saveznog kancelara", podsjetila je Izvestia.