S obzirom na iskazani interes izraelske strane takav sporazum mogao bi biti potpisan za par mjeseci. Kazao je to Vukelić na susretu s novinarima nakon sastanka s izraelskim ministrom komunikacija Arielom Atiasom i posjeta IT sajmu, na kojem se predstavljaju najznačajnije izraelske tvrtke tog sektora, a uoči sastanka s potpredsjednikom izraelske Vlade i ministrom industrije, trgovine i rada Elijem Yishaijom.
Konačan cilj sporazuma, kakav Izrael već ima s velikim brojem zemalja, bilo bi osnivanje bilateralnog fonda, kroz koji bi vlade dviju zemalja financijski pratile projekte hrvatskih i izraelskih tvrtki usmjerenih na transfer znanja pri zajedničkom stvaranju novih, inovativnih proizvoda i usluga.
Ministar Atias potvrdio je velik interes izraelskih gospodarstvenika za hrvatsko tržište, posebice na području telekomunikacija i informatičke tehnologije, u kojoj Izrael trenutno čini jednu od vodećih svjetskih sila.
Vukelić je pritom kazao kako je jedna od najvećih i najjačih izraelskih kompanija s tog područja, RAD Data Communications, već iskazala konkretan interes za poslovanje s Hrvatskom.
Ujedno je najavio kako će izraelskoj strani, tijekom svog dvodnevnog posjeta toj zemlji, predložiti i da se početkom iduće godine u Hrvatskoj organiziraju izravni poslovni susreti i pregovori tvrtki s obje strane kako bi se ubrzala uspostava njihovih konkretnih poslovnih odnosa, i to na svim područjima za koji postoji interes.
Tome bi trebala pomoći i inicijativa izraelske strane da se osnuje gospodarsko udruženje izraelskih tvrtki zainteresiranih za poslovanje u Hrvatskoj, za što će, prema Vukelićevim riječima, interesa sigurno biti i među hrvatskim tvrtkama.
Kao primjer je pritom naveo interes hrvatskih proizvođača vode za izvoz na izraelsko tržište ili pak interes Agrokora za uvoz poljoprivrednih kultura, posebice voća, koje se ne uzgaja u Hrvatskoj.
Robna razmjena između dvije zemlje svake godine bilježi dvoznamenkasti rast, no ona je još uvijek na nedostatnoj razini od 20-tak milijuna dolara, pri čemu je pokrivenost uvoza iz Izraela hrvatskim izvozom u tu zemlju svega 20-tak posto, osim u slučajevima isporuke brodova.
Tako je primjerice u prvoj polovici ove godine hrvatski izvoz u Izrael bio na razini svega 2,6 milijuna dolara, a uvoz iz te zemlje 12,7 milijuna dolara. Pritom proizvodi drvoprerađivačke industrije, odnosno papir i karton te jednostavno obrađeno drvo čine više od 65 posto ukupnog hrvatskog izvoza u tom razdoblju.
Tome treba dodati dobre poslovne odnose hrvatskih brodograditelja s izraelskim naručiteljima, koji su razvidni i iz činjenice da samo brodogradilište Uljanik trenutno ima narudžbe za izraelsko tržište u vrijednosti od oko 300 milijuna dolara.
(Hina) xrub yds