Janša je u parlamentu prilikom rasprave o načinu na koji su sanirane slovenske banke i kako se postupilo sa štedišama iz Hrvatske, u polemici s tadašnjim ministrom financija, a sadašnjim guvernerom središnje banke Mitjom Gasparijem, to nazvao "zidanjem Potemkinovih sela".
"Hrvatska i hrvatski štediše sada traže od Slovenije povratak deviznih uloga. Ministar Gaspari ovdje tumači da Ljubljanska banka prema hrvatskim poduzećima ima i potraživanja kroz kredite koje im je dala, ali to nije ništa novo. Na žalost, tih je kredita znatno manje nego što je štednih uloga. Čak ako se tu napravi djelomično prebijanje, ta stvar je još uvijek negativna, odnosno upitna za nas. Mi smo donijeli ustavni zakon kojim smo dugove ostavili (staroj) Ljubljanskoj banci, a aktivu prenijeli na Novu ljubljansku banku. Mislili smo da smo se time riješili tog problema. Meni je to poznato, ali to je bilo samo podizanje Potemkinova sela. To smo mi sami sebi tako rekli. No, budući da je ovdje riječ o obvezama koje se mogu naplatiti i preko međunarodnih (sudskih) institucija, taj problem je zapravo nešto veći. A budući da znamo da se pitanje sukcesije, prema načinu kako se to sada radi, još dugo neće riješiti, onda je i prebacivanje tog pitanja u tu vreću, kako bi se stvar odgodila, prilično upitno", rekao je Janša na sjednici parlamenta 17. veljače 2000. godine, u vrijeme kad je postupak trojice hrvatskih štediša pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu već bio pokrenut.
Janša je istom prilikom rekao da je katastrofalna bila odluka stare uprave Ljubljanske banke koja je 1989. godina donijela odluku o pripojenju temeljnih banaka u Zagrebu, Sarajevu i Skopju, čime su one izgubile pravni subjektivitet, a potraživanja štediša prešla na centralu u Ljubljani.
"Na osnovi te (pogrešne) odluke danas je samostalna slovenska država dužna isplatiti štediše, odnosno oni to mogu naplatiti po međunarodnom pravu", rekao je Janša, replicirajući tadašnjem ministru financija Gaspariju na njegovu tezu da su stvari jasne i da to spada u sukcesiju bivše Jugoslavije.
Janša je tom prilikom također ustvrdio da su odluku o pripojenju temeljnih banaka u Hrvatskoj, BiH i Makedoniji donijeli "politički kumovi" te banke u Sloveniji, odnosno tada vladajuća politika, te da je tajanstveno nestao stručni elaborat koji je tom prilikom u ljubljanskoj banci bio napravljen, a govorio je da se radi o neopravdanom i pogrešnom potezu za Ljubljansku banku.
U jednoj drugoj prilici Janša je čak izrazio sumnju da se pripojenjem temeljnih banaka Ljubljanske banke u Zagrebu, Sarajevu i Skopju pokušalo "potkopati" osamostaljenje Slovenije do kojega je došlo dvije godine kasnije.