Zborom i orkestrom ravnao je Tonči Bilić, a kao solisti nastupili su Valentina Fijačko (sopran), Martina Gojčeta-Silić (alt), Janez Lotrič (tenor) i Luciano Batinić (bas).
Hrvatski glagoljaški rekvijem za četvero solista, mješoviti zbor i Simfonijski orkestar Kuljerić je dovršio 1996. godine. Djelo je ubrzo nagrađeno Vjesnikovom Nagradom za glazbu Josip Štolcer Slavenski, a iste je godine praizvedeno, pod ravnanjem samoga autora, u sklopu Zadarskih glazbenih večeri u sv. Donatu.
Sam naslov skladbe Hrvatski glagoljaški rekvijem upućuje na svjesno prožimanje glagoljaških melizama cjelokupnoga hrvatskog jadranskog kruga od Pazina do Kotora s arhitektonikom i oblikom latinskoga rekvijema i njegovim jedinstvenim dramaturškim lukom, kaže se u programskoj knjižici.
Kuljerić je isticao da je bogatstvo raznolikosti hrvatske glazbene baštine rijetkost u svijetu.
"Nama je to osobito dragocjeno i čvrsto sam uvjeren da ne smijemo zanemariti, a kamoli odreći se ijednoga sloja toga našeg naslijeđa", napisao je Kuljerić.
Hrvatski glagoljaški rekvijem sastoji se od šest temeljnih brojeva koji oblikuju protok tradicionalnog rituala uz karakteristične ulomke: Pokoj vječni, Gospodi pomiluj, Dan gnjiva, Trublja Božja, Blag Isuse, Vele plača, Znamenonosac sveti Mihovil, Svet, svet, svet, Osanna, Aganče Boži, Izbavi me, Gospodi, od smrti vičnije...