HINA - Financijski servis
Vlada je u četvrtak na sjednici u Sisku poduprla plan izgradnje autoceste Zagreb-Sisak, preustroj i privatizaciju Sisačke željezare, moderniziranje Sisačke rafinerije, uređenje savskog plovnog puta do Zagreba.
Vlada će za izvedbu projekata komunalne i društvene infrastrukture u Sisačko-moslavačkoj županiji izdvojiti 450 milijuna kuna.
Vlada je prihvatila i prijedlog stjecanja državnog udjela u temeljnom kapitalu kutinske "Petrokemije" d.d. radi prebijanja duga državi od 241 milijun kuna pa bi državni udio porastao na 67,81 posto.
Ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta je, govoreći o izgradnji autoceste Zagreb-Sisak, rekao da će dionice od Jakuševca do juga Velike Gorice i dalje prema Lekeniku stajati 1,36 milijarda kuna.
Vlada je odbacila ponudu njemačke tvrtke Rohrwerk Maxhuette za kupnju sisačke Valjaonice cijevi te će raspisati nov natječaj za privatizaciju te tvrtke, kao i šibenskog TLM-a. Novim natječajem stopostotni udio u Valjaonici cijevi bit će ponuđen po cijeni od 25 posto njezine nominalne vrijednosti, odnosno po početnoj cijeni od 101,26 milijuna kuna. Za 80,2 posto dionica TLM-a početna će cijena pak iznositi 44,27 milijuna kuna ili 10 posto nominalne. Prvi natječaji za privatizaciju Valjaonice cijevi i TLM-a bili su raspisani u početku rujna i to po nominalnoj vrijednosti. Na natječaj za TLM nije se javio nitko, a za Željezaru samo njemačka tvrtka, no riječ je o neobvezatnoj ponudi, te ponudi uvjetovanoj tzv. dubinskom analizom poslovanja nakon čega ponuđač zadržava pravo potpuna odustanka.
Vlada je odlučila Saboru na donošenje uputiti prijedlog izmjena Zakona o deviznom poslovanju čijom će primjenom početkom 2009. prestati vrijediti restriktivne odredbe Zakona o deviznom poslovanju, među kojima i ograničenje unosa i iznošenja gotovine.
Liberalizacija će se provoditi u tri faze, a potpuna liberalizacija kapitalnih transakcija i gotovinskih plaćanja postići će se početkom 2009., najavio je ministar financija Ivan Šuker.
Zakon će već u prvoj fazi omogućiti strancima kupovanje vrijednosnih papira HNB-a i Ministarstva financija preko stranih brokera, dok će hrvatski građani u inozemstvu moći kupovati vrijednosnice putem stranih, a ne samo domaćih brokera.
Taj je zakonski tekst dio usklađivanja hrvatskog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU, a u tom su paketu i prijedlozi zakona o pružanju usluga u turizmu kojim se želi suzbiti zapošljavanje na crno i siva ekonomija te zaštititi korisnike usluga. Njime je predviđeno da turističke usluge mogu davati javne ustanove koje upravljaju nacionalnim parkovima i lječilištima, te da turistički vodiči mogu biti i strani državljani iz zemalja EU.
Vlada je, na prijedlog potpredsjednice Vlade Jadranke Kosor, prihvatila predložene izmjene uvjete kredita za poticanje zapošljavanja i samozapošljavanja hrvatskih branitelja. Tim izmjenama Vlada je braniteljima odobrila reprogram kredita koje je Hrvatski zavod za zapošljavanje tijekom 1999. i 2000. plasirao putem Hrvatske poštanske banke i tadašnje Varaždinske banke, odnosno sadašnje Zagrebačke banke-Regionalni centar Varaždin. Ujedno se hrvatski branitelji, korisnici tih kredita, izjednačavaju s korisnicima kredita po kreditnom programu zapošljavanja razvojačenih pripadnika HV-a plasiranih putem HBOR-a. Vlada, naime, predlaže da se i braniteljima koji su koristili kredite za zapošljavanje i samozapošljavanje preko dviju navedenih banaka rok otplate tih kredita produži na 20 godina, uključujući poček od 5 godina, a za vrijeme otplate ne bi se obračunavala kamata.
Tako bi se reprogramirala dospjela i nedospjela potraživanja (glavnica uvećana za redovnu kamatu) počevši od 1. srpnja ove godine. Reprogram bi obuhvatio i hrvatske branitelje, korisnike kredita, protiv kojih je pokrenut ovršni postupak, ili su im krediti zbog neredovite otplate otkazani, te su protiv njih pokrenute sudske tužbe. Uvjet za to je da su kredit iskoristili namjenski, te da su prethodno podmirili nastale troškove sudskog postupka.
Vlada je donijela i zaključak o predaji gradiva nastalog radom Vlade Narodne Republike Hrvatske i Izvršnog vijeća Sabora SR Hrvatske u razdoblju od 1945. do 1990. Hrvatskom državnom arhivu.
Premijer je nakon otvorenog dijela sjednice uručio ček na 5200 eura predstavnicima Fonda za stipendiranje hrvatskih branitelja i djece hrvatskih branitelja, u iznosu koji je dobio u sklopu međunarodne nagrade Vittorino Colombo prošle subote u Milanu.
Hrvatska Vlada u četvrtak je priopćenjem i službeno obavijestila hrvatsku javnost o namjeri prodaje dionica Ine putem javne ponude.
U priopćenju se ističe da Vlada objavljuje namjeru prodaje 15 posto redovnih dionica INA-e, uz potencijalnu opciju dodatne prodaje 2 posto redovnih dionica INA-e javnom ponudom, kako je to i utvrđeno njezinim odlukama donesenim na sjednicama Vlade 14. rujna i 13. listopada 2006. godine i objavljenim u Narodnim novinama br. 104/06 i 113/06.
Navedenim odlukama, kao poticaj njihovom širokom sudjelovanju na javnoj ponudi, hrvatskim državljanima omogućuje se pravo prvenstva i posebna pogodnost kod kupnje redovnih dionica INA-e.
Istim odlukama predviđena je mogućnost sudjelovanja na javnoj ponudi, ali bez prava prvenstva i posebnih pogodnosti domaćim pravnim osobama i stranim ulagateljima u Republici Hrvatskoj, te hrvatskim državljanima iznad iznosa na koji imaju pravo prvenstva i posebne pogodnosti.
Također, uz javnu ponudu u Republici Hrvatskoj, očekuje se i institucionalna ponuda u kojoj redovne dionice INA-e mogu biti dalje prodane u obliku dionica i globalnih potvrda o deponiranim dionicama ("GDR-ovi") međunarodnim institucionalnim ulagateljima izvan Republike Hrvatske.
Javna ponuda bit će povezana s prijedlogom uvrštenja redovnih dionica INA-e na Zagrebačku burzu, dok će institucionalna ponuda biti povezana s prijedlogom uvrštenja GDR-ova, koji predstavljaju redovne dionice INA-e, na Službenu kotaciju Agencije za uvrštenje Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske i Londonsku burzu.
Očekuje se da predložena ponuda obuhvati 1,5 milijuna postojećih redovnih dionica.
Također, očekuje se da Vlada Republike Hrvatske, kao dioničar prodavatelj, dodijeli Voditeljima knjige ponuda opciju dodatne alokacije da kupe i dalje prodaju do 200.000 dodatnih redovnih dionica. Navedena opcija može se koristiti unutar 30 dana od dana objave prodajne cijene.
U ponudi neće biti izdavanja novih dionica INA-e.
Merrill Lynch International djeluje kao jedini globalni koordinator i zajedno s RZB Grupom, koju predstavljaju Raiffeisen Centrobank AG Beč i Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb, djeluje kao Voditelj knjige ponuda za predloženu ponudu.
Ova objava ne predstavlja ponudu niti poziv na stavljanje ponude za vrijednosne papire koji se u njoj navode, navodi se u priopćenju Vlade.
Kako napominju u Vladinu Uredu za odnose s javnošću, to je priopćenje namijenjeno za distribuciju u Hrvatskoj, a isto priopćenje na engleskom jeziku upućeno je na relevantne inozemne adrese.