Hrvatska od 1995. do danas bilježi konstantan rast u međunarodnim dolascima i u prihvatu stranaca, a taj će trend biti zadržan i nadalje, procijenio je Cabrini sudjelujući na stručnom skupu "Hrvatska u svjetskom turističkom okruženju", održanom u sklopu Dana hrvatskog turizma koji se od 25. do 27. listopada održavaju u hotelu Croatia u Cavtatu.
Glavni cilj skupa bio je, uz analizu postojećeg stanja u hrvatskom turizmu, ukazati i na eventualne negativnosti, te dati preporuke za rad u idućim sezonama.
Tako je i Cabrini, uz pohvale prirodnim ljepotama i zaštiti okoliša, upozorio na zaostatak Hrvatske u bukinzima putem Interneta i preporučio više kreativnosti i fleksibilnosti na području marketinga i administracije.
Minus hrvatskom turizmu su i visoke cijene koje ne prati i kvalitetna usluga, te među ostalim visoka cijena aerodromskih taksa. Ipak, Hrvatska je po razvoju turizma u razdoblju od 2002. do 2005. nadišla mnoge druge destinacije, zbog čega mora paziti kako ne bi postala žrtvom vlastitog uspjeha, poručio je Cabrini.
Dio turizma koji posljednjih godina vrlo brzo raste je kulturni turizam, a profesor na Manchester Metroplitan University Howard L. Hughes preporuča Hrvatskoj da kreira dobar proizvod i predstaviti ga kako bi postala i kulturna destinacija, za što ima sve preduvjete.
Prema istraživanju ADAC-a, dio hrvatske turističke ponude koji je nazadovao je kamping ponuda. Istaknuto je, naime, da ni jedan od 96 kampova u Hrvatskoj nije dosegao maksimalnu ocjenu, veliki je raskorak između cijene i usluge, jer su cijene od 2001. do 2006. porasle za čak 35,6 posto, što ne prati ni razvoj infrastrukture niti adekvatna ponuda, nad čim se Hrvatska, poručeno je, mora zamisliti.
Posebnu pozornost izazvala je prezentacija o stavovima i potrošnji turista na kružnim putovanjima u Hrvatskoj (TOMAS), o čemu je govorio Siniša Horak iz Instituta za turizam.
Anketa je rađena na reprezentativnom uzorku od 1.659 ispitanika, od lipnja do rujna ove godine, na 42 broda i u četiri grada - Dubrovniku, Korčuli, Splitu i Zadru.
Anketa pokazuje da s cruiserima najviše dolaze Talijani, slijede ih Amerikanci i Španjolci.
Najviše po osobi, 64 eura, potroše putnici s manjih brodova (200 putnika), a samo 34 eura po osobi potroše gosti s velikih cruisera (do 2000 putnika i više).
Najviše se pak kupuje u Zadru, gdje pristaju manji brodovi i putnici se dulje zadržavaju u gradu, a najmanje u Dubrovniku, gdje uplovljavaju veliki cruiseri i gosti se zadržavaju između tri do pet sati, pokazali su rezultati ankete. (Hina) xkcik ybn