Uspješan rad gospodarstvenicima poželjeli su predsjednik Mesić i makedonski predsjednik Branko Crvenkovski i preporučili im da razmotre i mogućnosti suradnje u turizmu kao i zajedničkog nastupa na tržištima trećih zemalja.
Dosadašnja hrvatsko-makedonska robna razmjena bilježi rast iz godine u godinu, ali još ne zadovoljava i na štetu je Hrvatske, rekao je na susretu gospodarstvenika potpredsjednik hrvatske Gospodarske komore Šime Vidulin. Disproporcija u razmjeni nastala je u 2000. godine uvozom lima iz skopske željezare za hrvatsku brodogradnju. Ukupna robna razmjena za prošlu godinu iznosila je 220 milijuna eura.
Hrvatski predstavnici govorili su o planovima za veću nazočnost na makedonskom tržištu, a INA je iskazala poseban interes za sudjelovanje u projektu pronalaženja nafte u jugoistočnoj Makedoniji, gdje postoje indicije da je ima.
Predstavljajući makedonsko gospodarstvo ministar za investicije Vele Samak govorio je i o pogodnostima za ulaganje u Makedoniji, naglašavajući da vlada namjerava sljedeće godine smanjiti poreze na 10 posto što je, kako je rekao, najmanja stopa u Europi.
Za investiranje ponuđeno je nekoliko velikih regionalnih projekata, među kojima izgradnja naftovoda koji će prolaziti preko Bugarske, Makedonije i Albanije, te autoceste kroz te zemlje, zatim izgradnja bescarinske zone u blizini Skoplja, za koju su zainteresirane i neke svjetske kompanije. U planu je i izgradnja više malih hidroelektrana.
U robnoj razmjeni između dviju zemalja od srpnja ove godine primjenjuju se pravila CEFTA-e.
Na susretu gospodarstvenika, predstavnici regionalnih komora Pule, Siska i Varaždina potpisali su sporazume o suradnji s gradovima prijateljima Prilepom, Vinicom i Tetovom.