Iransko pitanje je vraćeno u UN-ovo Vijeće sigurnosti jer Islamska Republika nije ispunila zahtjev UN-a da prekine obogaćivati uran, zbog čega Zapad sumnja da bi Teheran taj proces mogao zlorabiti za proizvodnju atomske bombe, što Iran niječe.
"Naši partneri u pregovorima uvijek su naglašavali potrebu da se pregovara, ali se oni kreću u sasvim drugom smjeru", rekao je glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Mohammad Ali Hosseini.
"Iransko je stajalište da se politika 'mrkve i batine' ne može primjenjivati istodobno, da je to politika koja se vodi neznalački i stoga je osuđena na propast".
Hosseini je rekao da će se uvođenje sankcija odraziti i izvan regije. "No ako izaberu sankcije, mi ćemo donijeti odluke u skladu s time", rekao je. Još je kazao da prekidu obogaćivanja urana "nema mjesta u iranskoj politici o nuklearnom programu".
"No rekli smo da bi se o tom pitanju, budu li uvjeti pošteni, moglo raspravljati tijekom pregovora, kao i ostalim temama", dodao je.
Potporu Iranu u sporu oko njegova nuklearna programa dala je i Bjelorusija. Tijekom posjeta Teheranu bjeloruski je ministar vanjskih poslova Sergej Martinov u subotu rekao: "Vijeće sigurnosti UN-a ne može donijeti odluku o nametanju sankcija nekoj zemlji koja nije prekršila odredbe Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja i ne predstavlja međunarodnu prijetnju", objavila je iranska službena novinska agencija IRNA.