Predizborne ankete govore da bi bivši predsjednik stranke socijalista, koji i nema snažnog izazivača u desnome centru, trebao već u prvome krugu osvojiti 44 posto glasova i pobijediti kandidata nacionalističke stranke Volena Siderova, kojemu ankete daju 24 posto glasova.
"Očekujem da ću dobiti dovoljno" za pobjedu već u prvome krugu, rekao je 49-godišnji Parvanov za dnevnik 24 Časa, javlja Reuters.
Nedjeljni izlazak na birališta bit će četvrti izravni izbori za šefa države od pada komunizma 1989., u 7,8 milijunskoj Bugarskoj veličine 110.994 km2 (oko dvije Hrvatske).
Ne osvoji li nijedan kandidat više od 50 posto glasova ili odaziv bude ispod 50 posto, dvojica s najboljim rezultatom natječu se u nedjelju koja slijedi.
Ovlasti predsjednika ograničene su u Bugarskoj a njegovo pravo veta može odbaciti parlament. Predsjednik je i glavni zapovjednik oružanih snaga, imenuje veleposlanike i šefove tajnih službi, što je Parvanov iskoristio imenujući šefove tajnih služba, predstavnike vijeća za kontrolu medija ojačavši svoj utjecaj, piše Reuters.
Britanska agencija piše da se Parvanov nastojao distancirati od svoje bivše stranke socijalista (BSP) no podsjeća da je taj spretni političar, koji je 1981. kao 24-godišnjak pristupio komunističkoj partiji (danas BSP), diskretno pomogao kreirati vladajuću koaliciju u kojoj su još i stranka centra (NDSV) i bugarski Turci (DPS) nakon izbora 2005.
Parvanovljev mogući reizbor trebao bi dodatno ojačati BSP, drže stručnjaci. Tek pošto je postao šef države 2000., na čelo stranke postavio je svog kolegu po struci, povjesničara Sergeja Staniševa i pomogao mu uspon unutarstranačkom ljestvicom što ga je dovelo do premijerske dužnosti nakon izbora 2005.
Na vanjskome planu bugarski socijalisti zabilježili su pobjedu kada ih je priznala Socijalistička internacionala, drže neki francuski stručnjaci i govore da je i zahvaljujući Parvanovljevu "pomlađivanju" stranke poboljšan imidž socijalista u Europi.
"On je tiho akumulirao ovlasti i dokazao da je vješt političar", ocijenio je Ognjen Šentov, čelnik Centra za proučavanje demokracije.
Iako je Parvanov pozicioniran kao izborni favorit, njegova kampanja nije protekla bez optužbi u zemlji koja će sa 160 eura prosječne plaće kada 2007. uđe u Europsku uniju, biti njezina najsiromašnija članica.
U zemlji s BDP-om od 9.600 dolara, s 13,4 posto stanovnika ispod praga siromaštva i nezaposlenošću od 11,5 (sve podaci za 2005.) upravo je na tome u svojoj kampanji inzistirao Siderov obraćajući se biračkom tijelu ogorčenom što nijedna vlada nije ukinula ni siromaštvo, niti organiziran zločin ni korupciju.
Ta dva zadnja zla bolno su pitanje za buduću članicu EU i na njih je Bruxelles redovito upozoravao svoju kandidatkinju za članstvo. No bugarske vlasti nisu uspjele osuditi niti jednu osobu osumnjičenu za niz krvavih napada od 2001., u kojima je ubijeno više od 150 ljudi, među njima i najbogatiji Bugarin, te čelnici prve nogometne lige.
Nakon katastrofalne gospodarske krize 1996.-97. Bugarska je pokrenula političke i gospodarske reforme i pristupila NATO-u 2004.
Bugarsku već 15 godina muči i specifičan problem "fantomskih glasova", što stručnjaci nazivaju "organiziranim izbornim turizmom". Tako je na posljednjim parlamentarnim izborima autobus Bugara turskog porijekla stigao iz Turske glasati za kandidate DPS-a (stranke bugarskih Turaka) zbog čega su oštro prosvjedovali nacionalisti.