Skup je završio usvajanjem odluka i zaključaka o daljnjem radu zemalja potpisnica konvencije protiv prekogranično organiziranog kriminala.
Nakon 16 plenarnih sjednica i rada brojnih skupina stručnjaka iz 103 države članice koje su ratificirale tu konvenciju, postignut je i sporazum o potrebi učinkovitije primjene onih dijelova konvencije i pripadajućih joj protokola kojima se osigurava otkrivanje, progon i kažnjavanje počinitelja odnosno članova međunarodnih organiziranih kriminalnih skupina.
Po riječima voditelja izaslanstva RH na ovoj konferenciji, predsjednika Akademije pravnih znanosti Hrvatske Željka Horvatića, sudionici konferencije su se suglasili da se bez obzira na razlike u pravnim sustavima država potpisnica konvencije te ostalih zemalja članica UN, što prije uspostave oblici brzog djelovanja u izručenju i pravnoj pomoći posebice u zabrani raspolaganja bankovnim računima i drugom imovinom osoba protiv kojih se vodi kazneni postupak kako bi im se onemogućila bilo kakva zarada od kriminalnih djelatnosti, i to bez obzira o kojoj se državi ili dijelu svijeta radi.
Voditelj izaslanstva RH Horvatić je na konferenciji naglasio vrlo dobru regionalnu suradnju u otkrivanju, progonu i kažnjavanju počinitelja organiziranog kriminala posebice kada se radi o ilegalnoj migraciji, krijumčarenju ljudima, osobito trgovini ženama i djecom. To više je to važno jer se RH geografski nalazi na tzv. "ruti između Istoka i Zapadne Europe".
Republika Hrvatska je tu konvenciju potpisala i ratificirala 2000. godine među prvima od 130 država potpisnica i u svom zakonodavstvu učinila sve potrebne promjene na koju konvencija obvezuje. S obzirom da dosadašnja očekivanja provedbe konvencije nisu ostvarena u dovoljnoj mjeri potrebna je još bolja i učinkovitija suradnja država potpisnica konvencije, a državama koje ju još nisu potpisale ni ratificirale preporučeno je da to učine bez odgode.