Ravnatelj HZMO-a Mile Rukavina uvodno je kazao da je omjer umirovljenika i osiguranika krajem prošle godine bio 1 naprema 1,39, a da je u rujnu ove godine bio 1 naprema 1,42.
"To je, barem što se mirovinskog sustava tiče, najsigurniji dokaz da je hrvatsko gospodarstvo u usponu", rekao je Rukavina.
Ti podaci govore da je krajem 2005. nešto manje od milijun i pol zaposlenih u Hrvatskoj osiguravalo mirovine za milijun i 80 tisuća umirovljenika, a prosječna mirovina lani je iznosila 1848,12 kuna, ili 41,42 posto prosječne hrvatske neto plaće.
Lani je za mirovine izdvojeno ukupno 27,3 milijardi kuna, od čega 15,7 milijardi temeljem doprinosa, a 11,4 milijarde za mirovine po posebnim propisima, a bilježi se 16-postotno povećanje broja korisnika mirovina u odnosu na 2004. - 47.050 novih umirovljenika.
Udio mirovinskog osiguranja u BDP-u smanjen je na nešto manje od 12 posto, pa se i u tom dijelu bilježi pozitivan trend u odnosu na ranije godine, rekao je Rukavina.
Ukupni prihodi HZMO-a lani su iznosili 27,2 milijardi kuna (4,6 posto veći nego 2004.). Oko 58 posto prihoda temeljili su se na uplaćenim doprinosima, a 42 posto iz državnog proračuna.
U Izvješću se navode i uspjesi mirovinske reforme što se tiče povrata umirovljeničkog duga, ali i problem oko nesrazmjera u visini mirovina starih i novih umirovljenika, odnosno onih koji su u mirovinu otišli prije i nakon 1999.
O Izvješću HZMO-a raspravljaju saborski klubovi.