Ograničenja u zaduživanju koja je Vlada postavila lokalnim samoupravama, a koja svim lokalnim samoupravama u Hrvatskoj dopušta ukupno zaduženje od svega 300 milijuna kuna godišnje, 'prislilo' je gradove da za financiranje kapitalnih projekata posegnu za drugim financijskim instrumentima, osim kredita, rečeno je na okruglom stolu.
Uz to ograničenje, problem u financiranju velikih projekata manjim gradovima predstavlja i činjenica da samo osam posto ukupnih poreznih prihoda završi u proračunima lokalnih uprava, bez obzira na činjenicu koliko je prikupljeno na njihovom području, istaknuli su gradonačelnici Rijeke i Koprivnice, Vojko Obersnel i Zvonimir Mršić.
Stoga je Koprivnica već 2001. izdala prvu pravu hrvatsku municipalnu obveznicu, prikupivši na taj način 60 milijuna kuna, a isto je ove godine učinio grad Rijeka, izdavanjem prve od tri tranše 24 milijuna eura vrijedne emisije obveznica.
Grad Zagreb, odnosno tzv. Zagrebački holding pak, trenutačno 'ispituje' domaće, ali i europsko tržište kapitala, kako bi za tri do pet mjeseci izdao korporativne euroobveznice u vrijednosti od čak 250 do 300 milijuna eura, rekao je član Uprave Holdinga Dragan Kovačević.
Izdanjem riječkih obveznica u taj se način financiranja značajnije uključio i sektor građanstva (tzv. retail), koji je upisao 1,7 posto ukupnog izdanja prve tranše, odnosno oko milijun kuna.
Prema podatcima Središnje depozitarne agencije koje je iznio direktor investicijske kuće FIMA Marin Hrešić, taj sektor danas čini oko 12.000 građana Hrvatske, koji na burzi 'okreću' oko 5 milijardi kuna, uz tendenciju sve značajnog rasta i broja ulagača i imovine koja se ulaže.
Prosječni hrvatski investitor je, prema iznesenim istraživanjima, 47-godišnji muškarac koji godišnje na burzi ostvari prosječni promet od 417.265 kuna i vjerojatno je s područja Zagreba ili Zagrebačke županije, od kuda je više od polovice individualnih ulagača iz Hvatske.
Termin održavanja ovogodišnje 16. konferencije Zagrebačke burze podudarao se s rokovima za dovršetak procesa preuzimanja Plive, ali i intenziviranjem procesa nove organizacije domaćeg tržišta kapitala, koja bi do kraja ove godine trebao rezultirati 'novom' Zagreačkom burzom, kojoj će biti pripojena Varaždinska burza, što je privuklo rekordan broj od oko 400 domaćih i stranih sudionika