HINA - Financijski servis
Današnja odluka hrvatske Vlade o prodaji dionica Ine javnom ponudom putem burze, kao i najavljena mogućnost da se na tržištu kapitala obavi i nastavak privatizacije HT-a dat će dodatni poticaj domaćem tržištu kapitala, ali su i znak da je ono već dovoljno zrelo da se privatizacija ili daljnji razvoj već privatiziranih tvrtki može voditi na tržištu, rekao je otvarajući danas 16. godišnju konferenciju Zagrebačke burze njen direktor Roberto Motušić.
I prema riječima predsjednika Uprave Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) Ante Samodola, hrvatsko je tržište kapitala sada na vrhuncu, no razvoj tržišta povećava i rizike na njemu.
Proces preuzimanja Plive, koji je Samodol ocijenio kao vlastitu "četveromjesečnu noćnu moru", pokazao je da se Agencija može nositi s takvim rizicima, ali i da sudionici na tržištu još nisu "srasli" s Agencijom.
Samodol je kazao kako nekoliko stotina ljudi raspolaže s 3 do 5 milijardi kuna zarađenih na tržištu kapitala, što je dovoljno da se ono 'uzdrma', no da im to ne preporučuje, jer će Agencija i dalje posezati za svim raspoloživim joj mjerama, da će u tome bit 'apsolutno rigorozni' te da se 'ne natječu' s Agencijom.
Podršku dosadašnjem radu Hanfe i Samodola u ime Ministarstva financija pružio je državni tajnik Ante Žigman, koji je kazao kako je Vlada 2004. dala inicijalni impuls ubrzanju razvoja tržišta kapitala odlukom da se zadužuje na domaćem tržištu, što se nastavlja i odlukom o uvršenju dionica Ine na burzu krajem studenog ili početkom prosinca, te mogućnošću da se isto učini i s dionicama HT-a.
Među ostalim, Žigman je za ovu i iduću godinu najavio i donošenje niza financijskih zakona, poput zakona o lesingu, platnom prometu u zemlji, preuzimanju dioničkih društava, osiguranju depozita i dr. , kao i izmjene deviznog zakona, zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, tržištu vrijednosnih papira itd.
Guverner HNB-a Željko Rohatinski je pak ustvrdio da je financijski sektor unazad par godina najpropulzivniji sektor hrvatskog gospodarstva.
Od kraja 2001. do lipnja ove godine imovina financijskog sektora uvećana je sa 163 na 349 milijardi kuna, odnosno sa 93 na 140 posto BDP-a. Pritom je imovina investicijskih i mirovinskih fondova udeseterostručena, a leasinga povećana sedam puta. To se odrazilo i na povećanje tržišne kapitalizacije dionica sa 16 na 53 posto BDP-a, a obveznica sa 4 na 14 posto BDP-a, rekao je Rohatinski.
Guverner se osvrnuo i na utjecaj oko 2 milijarde eura 'teške' transakcije preuzimanja Plive na tečaj domaće valute, rekavši kako će od tog iznosa svega oko 800 milijuna eura biti konvertirano iz deviza u kune.
No, već i taj iznos premašuje mogućnosti hrvatskog deviznog i novčanog tržišta, zbog čega će se u taj posao morati uključiti i HNB. Kako bi se pak spriječila velika volatilnost tečaja kune i kamatnih stopa neposredno prije i nakon te transakcije, rekao je Rohatinski, taj će veliki posao morati biti odrađen u samo jednom danu, a odmah nakon toga uslijedit će intervencija HNB-a, kako bi se tržište stabiliziralo od povećane kunske likvidnosti.
Ovogodišnja konferencija ZSE, kojom se obilježava i 15. godišnjica burze, okupila je rekordan broj sudionika - njih oko 400, a započela je dodjelom priznanja djelatnicima Zagrebačke burze koji su sudjelovali u njenom razvoju kroz tih 15 godina - bivšem dugogodišnjem direktoru Marinku Papugi, glavnom pravnom savjetniku Andreju Galogaži te njenom glasnogovorniku Željku Kardumu.