Za drugog boravka u Zagrebu Potočnik je u ponedjeljak pozdravio sudionike radionice "Marie Curie 2006" i tom je prigodom u kraćem razgovoru za Hinu objasnio zašto će znanstvenicima biti lakše pristupiti Sedmom okvirnom programu nego prijašnjem - FP6.
Radionica "Marie Curie 2006" okupila je u povodu proslave 150. obljetnice rođenja Nikole Tesle mlade znanstvenike stipendiste "Marie Curie" iz Hrvatske, Srbije i zemalja EU-a. Za Potočnika radionica je i dobar primjer europske suradnje jer su u njezinoj organizaciji sudjelovali EU te hrvatske i srpske ustanove.
Podsjetio je da je u pripremama Sedmoga okvirnog programa najvažnije bilo točno znati u koje će se projekte uložiti novac europskih poreznih obveznika.
Potočnik je rekao kako je namjera bila da pristup Sedmom okvirnom programu bude što jednostavniji, što znači da se dovoljno samo jednom prijaviti na neki projekt u sklopu FP7, a da za sudjelovanje u nekom drugom projektu više ne će biti potrebno ponoviti postupak prijavljivanja.
Istaknuo je da su uvedeni i fondovi za financiranje malih i srednjih tvrtaka koje su prije morale od banaka tražiti jamstva što će pak, rekao je, povećati njihovu konkurentnost u odnosu na velike tvrtke. Objasnio je da je to bio jedan od najvećih problema u prijašnjemu programu i dodao da se pripremaju organizacijske promjene u upravi kojoj je on na čelu i to od vrha prema dolje.
Potočnik je podsjetio da fond Sedmoga okvirnog programa iznosi 54 i pol milijarde eura za sedam godina, istaknuvši da je to realno prosječno povećanje od 40 posto na godinu u odnosu na FP6. Ocijenio je da je to dobar napredak, iako smatra da bi trebalo učiniti i više. Po njegovim riječima treba biti svjestan da sredstva Europske komisije za znanost tvore nešto više od pet posto javnoga financiranja znanosti u EU, a gotovo 95 posto je u rukama država članica.
Ipak, europski povjerenik za znanost i istraživanje ističe da program FP7 ima velika sredstva koja se i usmjeruju u projekte koji se smatraju bitnim za konkurentnost europske znanosti.