HINA - Financijski servis
U cilju poticanja banaka da uvedu ili poboljšaju vlastite kreditne politike i procedure kojima će propisati utvrđivanje kreditne sposobnosti fizičkih osoba pri odobravanju kredita Hrvatska narodna banka (HNB) objavila je na svojim web stranicama dokument sa devet smjernica za upravljanje kreditnim rizikom koji proizlazi iz svih bankovnih plasmana stanovništvu (fizičkim osobama), a koji su krajem kolovoza dosegnuli iznos od 89,56 milijardi kuna.
Kako se navodi u dokumentu HNB-a, smjernice upućuju na uobičajene podatke i postupke kojima se banke trebaju koristiti u procjenjivanju, vrednovanju i evidentiranju kreditnog rizika koji proizlazi iz plasmana fizičkim osobama.
Tako HNB poslovnim bankama na početku savjetuje donošenje strategije kreditnog poslovanja, kojom će odrediti razinu kreditnog rizika koji proizlazi iz plasmana stanovništvu, a koji je pojedina banka spremna preuzeti.
Također, banke bi trebale uspostaviti adekvatnu kreditnu politiku i procedure kako bi osigurala provođenje zacrtane strategije i ostvarenje ciljane razine plasmana, odnosno kreditnog rizika koji proizlazi iz plasmana fizičkim osobama.
Konkretno, to se odnosi na donošenje akata kojima će se, među ostalim, urediti procedure za odobravanja kredita i ostalih plasmana, uvjete i kriterije za odobravanje pojedinih vrsta plasmana, procedure i postupak naplate dospjelih nenaplaćenih potraživanja i sl.
HNB bankama savjetuje i uspostavu pouzdanog sustava odobravanja kredita te jasno definirane kriterije njihovog odobravanja, uz propisivanje obveznih informacija (npr. rizični profil klijenta) i dokumenata potrebnih za obradu pojedinog kreditnog zahtjeva.
Banke bi pri odobravanju kredita stanovništvu, među ostalim, trebale odrediti i najveći dopušteni iznos do kojeg se pojedini klijent može zadužiti, uspostaviti sustav praćenja svoje izloženosti prema fizičkim osobama, ali i primjerice izraditi 'katalog prihvatljivih kolaterala' za kredite, čija bi tržišna vrijednost trebala biti za najmanje 35 posto veća od iznosa plasmana.
Središnja banka poslovnim bankama savjetuje i razvijanje vjerodostojnog sustava klasifikacije kredita i ostalih plasmana temeljem kreditnog rizika, kao i uspostavu sustava kontinuiranog praćenja i kontrole podataka koje dobiva iz kreditnih registara.
Pritom se navodi kako se klijentima koji nisu kreditno sposobni smatraju i fizičke osobe koje pri zaduživanja banci uskrate suglasnost da kreditnim registrima dostavi podatke o visini njihova novog duga, ali i oni koji su klijenti banaka koje ne razmjenjuju podatke s drugim bankama osnivačima kreditnih registara, tj. s bankama koje nisu uključene u sustav kreditnih registara.