Prema anketi koju je objavio CNN, 53 posto registriranih birača vjerojatno će glasati za kandidate Demokratske stranke, a 42 posto za republikanske kandidate za Kongres.
Anketa pokazuje kako je afera s kongresnikom Markom Foleyem znatno umanjila izglede republikanaca da zadrže većinu u Kongresu, stečenu godine 1994. nakon 40-godišnje dominacije demokrata.
Na izborima, koji se održavaju na sredini drugog mandata predsjednika Georgea W. Busha, građani odlučuju o svih 435 mjesta u Predstavničkom domu Kongresa i o trećini od 100 mjesta u Senatu. Istodobno će se održati i izbori za guvernere u 36 od 50 saveznih država, te lokalni izbori.
Iako se 7. studenoga bira svih 435 zastupnika u Kongresu, zbog specifičnosti američkog izbornog sustava, poglavito 90-postotne stope reizbornosti, odlučujući će biti ishod glasovanja u 22 okruga za koje se jedino vodi prava izborna bitka i gdje jedino vlada neizvjesnost.
Republikanci u sadašnjem sazivu Kongresa imaju 231 mjesto, demokrati 201, jedan je zastupnik nezavisan, a dva su mjesta upražnjena. Da bi dobili većinu, demokrati trebaju osvojiti 15 od 22 mjesta koja se smatraju neizvjesnima.
Kod izbora za 33 senatora, neizvjestan je rezultat za samo šest mjesta, a demokratima upravo toliko treba za većinu u Senatu, pa im se daju mali izgledi da i u tom domu promjene odnos snaga.
Politički analitičari John Harris i Mark Halperin, autori knjige "Put do pobjede", ocjenili su na CBS-u kako među biračim prevladava želja za promjenom, da su republikanci svugdje u defenzivi i da nisu uspjeli znatnije animirati konzervativne birače nedavnim donošenjam zakona o homoseksualnim brakovima, paljenju zastave, ograđivanju granice s Meksikom i drugima.
Budući da se američki birači tradicionalno vezuju za jednu ili drugu stranku, i rijetko mijenjaju stranu bez obzira na nezadovoljstvo određenom politikom, u predizbornoj se kampanji velika pozornost posvećuje nezavisnim biračima i tzv. prebjezima, te animiranju mladih da se registriraju i 7. studenoga izađu na birališta ili svoju građansku dužnost obave e-mailom.
U animiranju mladih birača, značajnom zbog niskog izbornog odziva koji obično ne prelazi 30 posto, prednjači Demokratska stranka i posljednji američki predsjednik iz njezinih redova Bill Clinton.
Ispitivanja predizbornog rasposloženja nezavisnih birača, pokazuju da će 60 posto njih glas dati kandidatima koji ne podržavaju politiku predsjednika Georgea W. Busha i protive se ratu u Iraku.
Afera kongresnika Foleya, koji je 30. rujna podnio ostavku nakon što je TV mreža ABC objavila transkripte njegove seksualno intonirane e-mail prepiske sa 16-godišnjim kongresnim dostavljačem, te sadašnja istraga odgovornosti republikanskog čelništva Kongresa za zataškavanje slučaja, zasjenile su sve druge predizborne teme uključujući rat u Iraku, nacionalnu sigurnost, gospodarstvo, ilegalnu imigraciju, korupciju, zdravstvenu skrb i socijalna pitanja.