Istražujući okolnosti tog nezapamćenog zločina koji je duboko potresao amišku zajednicu u Pennsylvaniji i američku javnost u cjelini, policija je na temelju oproštajnih pisama i drugih bilježaka te razgovora sa svjedocima i članovima Robertsove obitelji, rekonstruirala motive i okolnosti koje su ga nagnale na sumanutu likvidaciju amiških školarki.
Pukovnik Miller je na konferenciji za novinare rekao da su hicima u glavu ubijene djevojčice Naomi Rose (7), Lina Miller (7), Mary Liz Miller (8), Anna Mae Stoltzfus (12) i Marian Fisher (13), te da se u bolnici bore za život pet teško ranjenih učenica za koje je naveo samo dob - 6, 8, 8, 11, i 13 godina.
U oproštajnim pismima i telefonskom razgovoru sa suprugom, koji je vodio iz škole, Roberts je rekao kako ga već dugo proganja 20 godina star događaj kada je zlostavljao svoje rođake stare 3 i 4 godine, i da želi to ponoviti. Naveo je i kako nije mogao preboliti smrt kćeri Aleese prije 9 godina, što mu je promijenilo život i ispunilo ga gnjevom i mržnjom prema sebi i Bogu, objasnio je Miller.
Dodao je kako Robertsovi roditelji i supruga nisu znali ništa o tom davnom zlostavljanju te da policija ne zna je li ono bilo seksualne naravi.
Miller je naglasio kako se Roberts pomno pripremio i organizirao za napad, sastavivši popis svega što mu je potrebno, imao je poluautomatski pištolj i dvije puške, 600 metaka, rezervnu odjeću, hranu, plastične trake i lisice, zasune za školska vrata, baterijsku lampu, svijeću i drugo.
Roberts je očito planirao dugu opsadu, a moguće i seksualno zlostavljanje talaca, jer je među njegovim stvarima pronađen i vazelinski gel, no uspaničio se kada je policija okružila školu i odlučio sve brzo okončati, kazao je šef policije.
Guverner Ed Randell je na konferenciji izrazio duboku sućut obiteljima stradalih i amiškoj zajednici okruga Lancaster i cijele Pennsylvanije, pohvalivši postupanje policije i najavivši poduzimanje mjera za jačanje sigurnosti u svim školama u državi.
Od ukupno oko 200 tisuća Amiša u SAD-u, u Pennsylvaniji ih živi oko 30.000, najviše upravo u okrugu Lancaster gdje su naseljeni od 1720. godine. Bave se poljoprivredom, trgovinom, izradom namještaja i drugim obrtima, žive u izdvojenim zajednicama, strogo u skladu sa Biblijom i skupom nepisanih pravila koja nazivaju Ordnung, s odjećom i tehnologijom ruralnih krajeva 19. stoljeća. Ne koriste struju, telefon, televiziju, automobile, niti išta od tehničkih blagodati modernog vremena. Djecu podučavaju roditelji u posebnim školama, a nakon osmog razreda vraćaju se obiteljskom zanimanju. Govore njemačkim jezikom koji nazivaju Pennsylvanija Dutch, ali engleski koriste za trgovanje i posao.
Sve ne-Amiše nazivaju Englezima. Potiču iz zajednice Menonita, nastale u sklopu anabaptističkog pokreta u Europi u vrijeme reformacije.
(Hina) xdh ydj