Središnja proslava Dana njemačkog jedinstva svake se godine održava u drugoj saveznoj pokrajini a ove godine je red došao na najsjeverniju saveznu pokrajinu Schleswig - Holstein. Istodobno se u povodu Dana njemačkog jedinstva u Berlnu održava četverodnevno narodno slavlje.
Do 1990. u Zapadnoj Njemačkoj se kao nacionalni praznik slavio 17. lipanj, dan kada je 1953. na području Istočne Njemačke podignut ustanak protiv ruske okupacije. U Istočnoj Njemačkoj se kao nacionalni praznik slavio 7. listopad dan kada je 1949. utemaljena Demokratska republika Njemačka.
Dan njemačkog ujedinjena se prvobitno trebao slaviti 9. studenog na dan pada Berlinskog zida ali se od ovog datuma odustalo zbog toga jer je istoga dana 1938. u tzv. Kristalnoj noći započeo organizirani progon njemačkih Židova.
I ovogodišnje obilježavanje njemačkog nacionalnog praznika nalazi se u sjeni diskusije oko razdvojenosti dviju njemačkih država. Prema raširenom mišljenju u oba dijela nekad razdvojene država, stanovnici istočne i zapadne Njemačke mentalno još nisu postali jedan narod što je vidljivo iz mnogih pokazatalja.
Jedna od najdramatičnijih razlika odnosi se na političku razdvojenost istoka i zapada a posebice glede uspjeha stranaka krajnje desnice na izborima za lokalne parlamente istočnonjemačkih saveznih pokrajina.
Posljednji u nizu uspjeha desnih radikala nedavni je ulazak Nacionaldemokratske stranke Njemačke (NPD) u parlament savezne pokrajine Mecklenburg - Vorpommern. U saveznoj pokrajini Saska neonacisti su na prošlogodišnjim izborima osvojili gotovo isti broj glasova kao Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD).
Birači s istoka zemlje isto tako veliku podršku daju strankama krajnje ljevice. Tako stranku Lijevice, koja je legitimna nasljednica Socijalističke jedinstvene stranke Njemačke, državne partije DDR-a, i koja se nikada nije jasno ogradila od zločina počinjenih za vrijeme DDR diktature, podržava preko jedne četvrtine istočnonjemačkih birača.
Iz toga proizlazi da gotovo jedna trećina građana bivšeg DDR-a još uvijek bira stranke bez demokratskih korijena koje se djelomično čak nalaze pod prismotrom Ureda za zaštitu ustavnog poretka.
Istodobno na zapadu zemlje stranke radikalne desnice i ljevice u pravilu ne osvajaju više od 2 posto glasova na izborima za lokalne parlamente.
Analitičari procjenjuju da je ovakvo ponašanje istočnonjemačkih birača djelomično rezultat višedesetljetnog života u diktaturi ali djelomično i rezultat protesta protiv stranaka sa zapada zemlje koje su se, po mišljenju mnogih građana, nakon ujedinjenja, prema istoku zemlje odnosile kao prema kolonijama.
Nepovjerenju prema tradicionalnim "narodnim" strankama sa zapada poput SPD-a ili Kršćansko demokratske unije (CDU) pridonijela su i neoprezna obećanja zapadnih političara nakon ujedinjenja da će istočna Njemačka već za nekoliko godina gospodarski postati ravnopravna sa zapadom što se još ni dan danas nije ostvarilo.
Štoviše, bivši gradnonačelnik Leipziga te sadašnji savezni ministar prometa i povjerenik vlade za obnovu istoka Njemačke Wolfgang Tiefensee procijenio je ovih dana da će trebati još "najmanje 16 godina" za gospodarsko izjednačavanje zapada i istoka zemlje. Procjene "kancelara ujedinjenja" Helmuta Kohla početkom devedesetih, da će se istočna Njemačka u roku nekoliko godina pretvoriti u "cvjetajuće krajobraze", pokazala se promašenom.
Posrnulo istočnonjemačko gospodarstvo unatoč godišnjim subvencijama od preko 10 milijardi eura, još uvijek nije, između ostalog zahvaljujući i velikim pogreškama u procesu privatizacije, uhvatilo korak sa zapadnim gospodarstvom. Najbolniji rezultat ovog trenda je visoka stopa nezaposlenosti koja u pojedinim dijelovima istočne Njemačke prelazi stopu od 25 posto.
Nezadovoljstvo dosad postignutim u procesu njemačkog ujedinjenja rezultiralo je i splašnjavanjem prvobitne euforije nastale nakon pada berlinskog zida.
Tako prema najnovijim ispitivanjima javnog mišljenja dvije trećine njemačkih građana smatra da predstojeći praznik Dan njemačkog ujedinjenja nije povod za slavlje dok svega 30 posto smatra da je 3. listopad dan koji zaslužuje epitet nacionalnog praznika.