Statistika
DZS: BDP u drugom tromjesečju porastao 3,6 posto- Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) u drugom je tromjesečju ove godine realno porastao za 3,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani, procjena je tromjesečnog obračuna BDP-a koju je danas objavio Državni zavod za statistiku. U prvom tromjesečju ove godine BDP je realno porastao za 6 posto. Statistika prema kategorijama potrošnje pokazuje da najvišu stopu rasta i u drugom tromjesečju ove godine bilježe investicije u kapital, za 8,4 posto u odnosu na drugo tromjesečje prošle godine. Ta je stopa rasta investicija u kapital ipak niža nego u protekla dva tromjesečja (18,1 posto u prvom tromjesečju ove godine, te 9,9 posto u zadnjem tromjesečju prošle godine). Osobna potrošnja u drugom je tromjesečju 2006. porasla za 2,1 posto, što je najniža tromjesečna stopa rasta osobne potrošnje u proteklih četiri i pol godine. Državna je potrošnja u drugom ovogodišnjem tromjesečju porasla za 1,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani. To je ujedno najviša tromjesečna stopa rasta državne potrošnje u protekle tri godine, odnosno od drugog kvartala 2003. Podatci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je u drugom tromjesečju ove godine ponovno zabilježena viša stopa rasta izvoza, 5,2 posto, od uvoza, 4,2 posto. Prema statističkim podatcima, bruto dodana vrijednost u drugom je tromjesečju ove godine rasla po stopi od 3,7 posto, što je usporavanje u odnosu na prvo tromjesečje kada je rast bio 5,8 posto. Usporavanje je pritom zabilježeno u većini djelatnosti, u građevinarstvu je stopa rasta u drugom tromjesečju iznosila 8,3 posto (u prvom tromjesečju 11,5 posto), u rudarstvu i prerađivačkoj industriji 1,1 posto, što je najniža stopa u posljednje četiri godine. Stopa rasta bruto dodane vijednosti u djelatnosti prijevoz, skladištenje i veze u drugom je tromjesečju iznosila 8,5 posto, u financijskom posredovanju, poslovanju nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama 8,1 posto, u poljoprivredi 2,2 posto, a u javnoj upravi i obrani 1,7 posto. Za razliku od tih djelatnosti u kojima je zabilježeno usporavanje u djelatnosti hoteli i restorani zabilježeno je ubrzanje stope rasta. U toj je djelatnosti, zahvaljujući dobrim turističkim rezultatima, posebice u lipnju, u drugom tromjesečju ove godine stopa rasta iznosila 9,4 posto, što je najviša stopa rasta u toj djelatnosti od sredine 2003.
Uvoz u osam mjeseci 6,49 milijardi dolara, uvoz 13,93 milijardi- Hrvatska je u razdoblju od siječnja do kolovoza ove godine izvezla roba u vrijednosti 38,17 milijardi kuna, odnosno 6,49 milijardi američkih dolara, dok je istodobno uvoz iznosio 81,85 milijardi kuna, ili 13,93 milijarde dolara, objavio je danas Državni zavod za statistiku. Robni izvoz izražen u kunama u prvih je osam mjeseci porastao za 16,1 posto, odnosno za 15,2 posto u dolarima. Uvoz je istodobno rastao po nešto nižim stopama, izražen u kunama za 15,2 posto, a izražen u dolarima za 14,5 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Prema privremenim podatcima Državnog zavoda za statistiku, deficit robne razmjene u prvih je osam mjeseci iznosio 43,68 milijardi kuna, odnosno 7,44 milijarde dolara, a pokrivenost uvoza bila je niskih 46,6 posto. Još je niža stopa pokrivenosti uvoza izvozom, 44,5 posto, zabilježena samo u kolovozu. U kolovozu je, naime, izvezeno roba u vrijednosti 794 milijuna dolara, a uvezeno u vrijednosti od 1,78 milijardi dolara i vanjskotgovinski deficit dosegnuo je gotovo milijardu dolara. U prvih osam mjeseci ove godine više stope rasta izvoza od uvoza zabilježile su djelatnosti koje imaju manji udio u ukupnoj robnoj razmjeni, primjerice rudarstvo i vađenje, gdje je izvoz od 274 milijuna dolara porastao za čak 82 posto, a uvoz za 20,3 posto i iznosi 1,5 milijardi dolara, od čega se 1,4 milijarde odnosi na uvoz sirove nafte i zemnog plina. Najvažnija djelatnost, prerađivačka industrija pak bilježi manji rast izvoza od uvoza, izvoz u iznosu 5,9 milijardi dolara veći je za 12,5 posto, dok je uvoz porastao za 14,1 posto i dosegnuo je iznos od 11,8 milijardi dolara. Unutar prerađivačke industrije najvažnije izvozne djelatnosti su proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava, u koju statistika uključuje brodogradnju, s izvozom u prvih osam mjeseci od 757,8 milijuna dolara (porast za 20,6 posto), proizvodnja naftnih derivata s izvozom od 666,9 milijuna dolara (porast za 27,7 posto), te proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda sa 547,7 milijuna dolara (porast za 4,6 posto). Kemijska industrija ujedno je i djelatnost s vrijednosno najvećim uvozom, 1,39 milijarde dolara u osam mjeseci (porast za 7,7 posto), a slijede proizvodnja strojeva i uređaja s uvozom od 1,37 milijardi dolara (porast 11,5 posto), te proizvodnja motornih vozila s uvozom od 1,28 milijardi dolara (porast za 12 posto).