Na prvom sastanku na vrhu, održanom na marginama 61. zasjedanja Opće skupštine UN-a, sudjelovali su, uz kralja Abdullaha te predsjednika Mesića i predsjednici ili ministri vanjskih poslova Ekvadora, Gruzije, Hondurasa, Indonezije, Maroka, Pakistana, Paragvaja i Sri Lanke, dok Tunis kao 11. članica inicijative nije bio zastupljen.
Kralj Abdullah u uvodnom je govoru naveo kako više od četvrtine svjetskog stanovništva živi upravo u zemljama koje spadaju u nižu srednju prihodovnu kategoriju. Tim je zemljama, po njegovim riječima, za daljnje iskorake prema povećanju prihoda nužna međunarodna pomoć: "ciljana, rezultatski orijentirana pomoć koja pridonosi ubrzanju gospodarskog rasta, donosi dobrobiti od reformi i razvojno je usmjerena".
Naglasio je kako zemlje skupine G11 imaju dobre makroekonomske pokazatelje, robustan rast BDP-a, povećanje udjela u svjetskoj trgovini i smanjenje udjela servisiranja vanjskog duga prihodima od izvoza, ali su im i dalje nužne agresivne strukturalne reforme kao pokretači rasta i razvoja.
Ustvrdivši kako najrazvijenije zemlje i međunarodne institucije danas jasno prepoznaju svoju odgovornost za rješavanje problema globalnog sirmaštva, te su fokusirane na pomoć ekstremno siromašnim zemljama, posebno u Africi, Abdullah je istaknuo da je pomoć od vitalnog značenja i za zemlje nižih srednjih prihoda.
Prema njegovim riječima, skupina G11 u tom bi kontekstu trebala pripremiti "zajedničku platformu" u ključnim područjima interesa, poput interesa za prilagođavanje vanjske pomoć lokalnim potrebama; lobiranje za zamjenu zajmova jamstvima kako bi se smanjilo akumuliranje dugova; lobiranje da razvijene zemlje otvore tržišta za proizvode zemalja u razvoju, posebno poljoprivredne; za razvijanje privatnog sektora u partnerstvu s razvijenima i privlačenje stranih ulaganja i sl. Cilj suradnje je zajednički pristup medjunarodnoj zajednici, posebno skupini G8, zaključio je Abdullah.
Predsjednik Mesić podržao je incijativu ocijenivši je jednom od rijetkih koje imaju "svrhe i smisla" u današnjem mnoštvu inicijativa, sastanaka i konferencija.
Hrvatska i Pakistan ne odgovaraju u cijelosti ekonomskim obilježjima ne temelju kojih je skupina G11 okupljena, kazao je Mesić, ali imaju iste ili slične probleme koji traže ista ili slična rješenja.
"Svi smo usmjereni prema jednome, istom cilju, razvoju...Gospodarski rast i razvoj neraskidivo su povezani s globalnim mirom i sigurnošću... Usklađivanje gospodarskog rasta i smanjivanje jaza između bogatih i siromašnih jedan je od bitnih preduvjeta uspješnosti borbe protiv globalnog terorizma, koji je danas najveća prijetnja miru i stabilnosti u svijetu", naglasio je hrvatski predsjednik.
Predsjednik Mesić naglasio je kako na putu razvoje treba jačati pravnu državu, dobro upravljanje, suzbijati korupciju, razvijati civilno društvo i "proširivati prostore slobode za narode i pojedince".
Od međunarodnih vjerovnika s pravom očekujemo da nam olakšaju breme dugova, bez dodatane pomoći najrazvijenijih zemalja bit će teško podići životni standard naših naroda, povećati broj zaposlenih i pridonosti globalnoj trgovini i stabilnost, kazao je Mesić.
Predložio je da se sastanci na vrhu G11 održavaju jednom godišnje na marginama većih međunarodnih skupova.