"Želimo za njih osigurati puna prava, uvjete za njegovanje jezika, nacionalne, povijesne i kulturne baštine, za razvoj folklornih, crkvenih i drugih udruga. Želimo i da mi, kao matica, s njima razvijamo što je moguće čvršće odnose. To ide u korist i samoj Vojvodini, jer su ljudi najbolji most između država", navela je ministrica. Za ministricu je, kako prenosi "Dnevnik", vrlo značajno što je Sporazum o zaštiti hrvatske manjine u Srbiji i srpske u Hrvatskoj vrlo brzo ratificiran u obje države te je ubrzo nakon potpisivanja mogao stupiti na snagu.
Po njenim riječima, između Beograda i Zagreba ima još nekoliko otvorenih pitanja - prije svega problem nestalih, zatim granični sporovi, kao i sukcesija u odnosu na bivšu državu. "Sve to želimo rješavati otvorenim dobrosusjedskim dijalogom" zaključila je Kolinda Grabar-Kitarović.
"Dnevnik" prenosi ocjenu veleposlanika Republike Srbije u Zagrebu Radivoja Cvetićanina koji je rekao da su odnosi Srbije i Hrvatske samo dio regionalne priče. "Neki misle da su ti odnosi od posebnog značaja za regiju, a i povijest u dobroj mjeri podupire ovo stanovište. Jer, kad su odnosi Beograda i Zagreba bili dobri, to se pozitivno odražavalo na cijelu regiju i obrnuto", istaknuo je Cvetićanin.
"Politički vrh i jedne i druge zemlje to vrlo dobro razumije i radi upravo u tom pravcu. Pri tome, naravno, nova regionalna politika ne smije se svesti na operacije gašenja požara ili samo na njihovo sprječavanje. To mora biti aktivna politika koja forsira ekonomsku suradnju, trgovinu, nesmetane komunikacije", zaključio je veleposlanik Srbije Radivoj Cvetićanin.