Predsjednik ŽOZ-a Ognjen Kraus je izrazio zadovoljstvo što je Galerija Klovićevi dvori prihvatila njihovu inicijativu o postavljanju izložbe Oskara Hermana, zagrebačkog slikara iz ugledne židovske obitelji, koji zauzima značajno mjesto u hrvatskoj modernoj umjetnosti.
"Izložba slika Oskara Hermana dio je programa obilježavanja 200. godišnjice ŽOZ-a koji je započeo koncertom Izraelske filharmonije u svibnju", rekao je Kraus. Naveo je da nizom kulturnih događanja žele upoznati javnost s poviješću Židovske općine i 4,5 posto židovskog stanovništva, koje je, između dva Svjetska rata, dalo svoj doprinos, kroz medicinu, umjetnost i druge djelatnosti, u razvoju Zagreba i šire.
Ravnateljica Galerije Klovićevi dvori Vesna Kusin je navela da je memorijalna izložba Oskara Hermana gotovo i retrospektivna jer obuhvaća 340 njegovih djela iz donacije Klovićevim dvorima, ali i iz drugih hrvatskih muzeja, galerija i kolekcija.
Riječ je o slikaru koji pripada tzv. muenchenskom krugu hrvatskih slikara, u kojeg ulazi zajedno sa Josipom Račićem, Miroslavom Kraljevićem i Vladimirom Becićem, ali je od njih trojice i ponešto drugačiji jer se smiono otisnuo put ekspresionizma dajući mu pritom drugačiju notu intimnosti, kazala je Kusin. "On je slikar smione samozatajnosti", rekla je za Oskara Hermana.
Autor koncepcije izložbe Zdenko Rus je govorio o mjestu i značenju Oskara Hermana u modernom hrvatskom slikarstvu. "Njegovo ime, status i djelo su u fundamentima modernog hrvatskog slikarstva", ustvrdio je Rus i izrazio žaljenje što su od 1909. do 1918. u Hrvatskoj sačuvani samo slikarevi crteži, ali ne i ulja na platnu, pa se teško u cjelini može rekonstruirati njegovo djelo. Ipak, dodaje, izložba sadrži slike od Hermanovih "muenchenskih početaka" do posljednje slike iz 1974., kad je slikar klonuo pred štafelajem.
Izložba ostaje otvorena do 3. prosinca, a prati je i katalog sa 300 slika i studijom Zdenka Rusa s ključnim i prijelomnim dionicama Hermanova stvaralačkog puta.