Gotovo dan nakon napada 11. rujna 2001., zaredali su pozivi za hitnom obnovom tornjeva srušenih terorističkim napadima, no pri realizaciji ispriječio se niz zapreka i blokada.
"Nijedan aspekt tog projekta nije prošao bez osporavanja", priznaje glavni arhitekt Daniel Libeskind podsjećajući da su od 2003., kada je njegov koncept pobijedio na natječaju, nacrti tornja pretrpjeli radikalne promjene.
Libeskindov "toranj Slobode" bit će središnji objekt novog WTC-a koji s 541 metara visine treba simbolizirati snagu i otpor grada.
U projektu sudjeluje niz poznatih arhitekata. Britanci Richard Rogers i Norman Foster koncipirat će svaki po jedan toranj, Kanađanin Frank Gehry kulturni centar a Katalonac Santiago Calatrava autor je javnog prijevoza čija je gradnja već daleko odmakla.
U svibnju je čak zakupac WTC-a Larry Silverstein otvorio novu zgradu od 52 kata koja je niknula upravo na rubu gradilišta na temeljima jednog od srušenih tornjeva.
Konačno pokretanje građevinskih strojeva nisu međutim pozdravili i Njujorčani, pokazuje anketa sveučilišta Pace provedena u srpnja.
Tako 48 posto ispitanih stanovnika Manhattana ocjenjuje da je obnova na lošem putu; 38 posto ispitanih drži da je Toranj slobode rasipanje javnog novca, a 48 posto bojalo bi se raditi u njemu premda projektanti tvrde da će neboder biti otporan na atentat zahvaljujući postolju od čelika i titana.
Larry Siverstein već ga je nazvao "neuništivim".
Među svim prijeporima koji su pratili projekt, najupečatljiviji je bio onaj između Sivlersteina i Libeskinda jer je magnat nekretnina kontinuirano tražio izmjene u arhitektonskim nacrtima.
U nečemu se njih dvojica ipak slažu a to je kritika političara koju upućuju s različitih pozcija. Tako Libieskind drži da politička vlast nije dovoljno hitno prionula u obnovu dok bi Silverstein radije da se politika uopće drži što dalje jer svojim uplitanjem poslove samo usporava.