SPLIT - Hrvatski hidrografski institut sinoć je u Splitu, u nazočnosti brojnih gostiju iz zemlje i inozemstva, svečano obilježio 200 godina hidrografije na Jadranu. Hrvatski premijer Ivo Sanader ukazao je na važnost Instituta o čemu, kazao je, govori činjenica da je u Hrvatskoj registrirano 103.000 turističkih brodica, a da godišnje dođe 55.000 brodica inozemnih gostiju. Posebno je istaknuo da je Vlada svjesna značenja hidrografije, te da godišnje za taj Institut izdvoji 30 milijuna kuna. Državni tajnik za more Branko Bačić kazao je da su pomorske karte, koje radi Hidrografski institut, na stolu svakoga kapetana i da se ni jedna pomorska nesreća nije dogodila zbog greške na pomorskoj karti, što govori o preciznosti rada Hidrografskoga instituta. Ravnatelj instituta Zvonko Gržetić istaknuo je da bez hidrografije ne bi bilo ni pomorstva ni plovidbe, te da se u novije vrijeme Hidrografski institut bavi sve intenzivnije zaštitom mora.
ZAGREB - U Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP) trebale bi biti otvorene ponude za kupnju 79,59 posto dionica Dalmacijavina te 97,78 posto dionica imotskog Trimota. Dionice obiju tvrtki ponuđene su po nominalnoj cijeni, pri čemu početna cijena za 618.794 dionica Dalmacijavina iznosi 12,3 milijuna kuna, a za 171.127 dionica imotske tekstilne industrije Trimot 61,6 milijuna kuna.
ZAGREB - Ukupni promet u trgovini na malo u Hrvatskoj je u srpnju nominalno porastao za 12,2 posto u odnosu na lipanj, dok je realni porast iznosio 13,8 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Na godišnjoj razini, u srpnju ove u odnosu na isti mjesec prošle godine, u maloprodaji se bilježi nominalni rast od 14,1 posto, dok je realni porast iznosio 11,1 posto. Najveće povećanje prometa na mjesečnoj razini - u srpnju u odnosu na lipanj, ostvareno je u trgovini na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno hranom, pićima i duhanskim proizvodima i iznosio je 19,1 posto, te u trgovini na malo motornim gorivima i mazivima, za 16 posto.
ZAGREB - Plaketa "Europa Nostra" - najviše europsko priznanje za očuvanje kulturne baštine - bit će u subotu, 9. rujna, svečano postavljena na rapsku katedralu za čiji je projekt obnove glavni konzervator Ministarstva kulture Miljenko Domjan i dobio to priznanje. Miljenku Domjanu nagrada Europske unije za kulturnu baštinu "Europa Nostra" uručena je u Madridu 27. lipnja za projekt obnove rapske katedrale koji su u cijelosti izradili stručnjaci Ministarstva kulture uz pomoć grada Raba i Krčke biskupije.
Nekadašnja katedrala, rapska crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, romanička je trobrodna bazilika iz 13. st. nastala na mjestu ranokršćanske sakristije, a tijekom vremena prošla je nekoliko transformacija u svojoj arhitekturi. Multidisciplinarni radovi restauracije započeli su 1999. i trajali sve do 2005.
OSIJEK - U Galeriji likovnih umjetnosti u Osijeku sinoć je otvorena multimedijalna izložba "Dokumenti na udaru ratnog uništenja za vrijeme agresije na Hrvatsku 1991. godine" koju je priredio Državni arhiv u Osijeku. Autor izložbe i kataloga, arhivist Dražen Kušen kazao je da je tijekom Domovinskog rata uništeno više od 20 kilometara razne arhivske građe na području koje pokriva osječki Državni arhiv, a to su Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska i Virovitičko-podravska županija, što je nenadoknadiv gubitak. Izloženi primjerci stradaloga gradiva i drugih predmeta čuvaju se kao "memorija i svjedočanstvo brutalne agresije na ustanovu koja je po međunarodnim konvencijama bila obilježena oznakom plavog križa i samim tim morala je biti izuzeta i pošteđena od ratnog djelovanja," rekao je Kušen.
ZAGREB - Izložba "4+10" Ree Boschi Gogolja, članice ULUPUH-ove Sekcije za restauratorska i oblikovno-fonička djela, kojom autorica obilježava 10. godišnjicu rada i djelovanja Ateliera Boschi, otvorena je sinoć u Galeriji ULUPUH. Putem informativno-edukativne foto i video dokumentacije na izložbi je predstavljen izbor iz dosadašnjeg rada ateliera koji je prerastao u vodeći umjetnički atelier za konzervaciju i restauraciju umjetnina i tekstila u Hrvatskoj. Na izložbi je predstavljen i rad na zaštiti kulturne baštine te pregled najznačajnijih realiziranih projekata u Hrvatskoj i inozemstvu, među ostalim, avinjonski stijeg iz 14. st., za Hrvatski povijesni muzej u Zagrebu, srednjevjekovne svilene tkanine iz St. Gallenskog muzeja u Švicarskoj, vunene hlače i ukras za glavu iz altajsko-skitskog groba, (4 st. prije Krista), za Novosibirsk.