Ona je u govoru ustvrdila kako još "stotine, a možda i tisuće" ljudi koji su počinili ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u bivšoj Jugoslaviji i dalje "slobodno šeće".
"Ne može im suditi ICTY, jer završavamo svoje aktivnosti u sklopu izlazne strategije koju je propisalo Vijeće sigurnosti UN-a. A, prema sadašnjem stanju stvari, ne može im se suditi ni lokalno zbog prepreka u zakonima tamošnjih zemalja", kazala je Del Ponte. Ona je objasnila kako je riječ o tome da nijedna zemlja s prostora bivše SFRJ ne dopušta izručenje svojih državljana ni prebacivanje sudskih postupaka u neku drugu državu, u kojoj bi kazna mogla biti i veća od deset godina zatvora.
"To znači da nacionalno pravosuđe učinkovito onemogućuje da se sudi nekome tko je državljanin zemlje A i u njoj živi, a počinio je zločin u zemlji B. Suočeni smo s nečim što bi se moglo nazvati 'međuprostorom nekažnjivosti'", ukazala je haška tužiteljica, napomenuvši kako se u 'međuprostoru nekažnjivosti' nalaze izravni počinitelji zločina, a ne visokorangirani dužnosnici i zapovjednici, koji spadaju pod mandat Haškog suda.
"'Međuprostor nekažnjivosti' mogao bi imati dalekosežne posljedice, jer još desetljećima može negativno utjecati na odnose između pojedinih zemalja i naroda", napomenula je Del Ponte. Podsjetila je pritom kako neriješeni i nekažnjeni zločini, počinjeni još prije 60 ili 100 godina, i danas opterećuju odnose među nekim državama.
Rješenje za tu situaciju, ustvrdila je, nije teško ostvariti, jer je potrebna politička volja da bi se promijenili aktualni zakoni, čime bi se omogućilo izručenje vlastitih državljana i prebacivanje svih postupaka, bez ograničenja.
Napomenula je kako je to ugrađeno i u zakonodavstvo europskih država, koje mogu izručiti svoje državljane drugim europskim državama, ako su u njima počinili ozbiljne zločine.
"Zato bi za zemlje bivše Jugoslavije prilagodba njihovih zakona i potpuno usvajanje odgovarajućih europskih konvencija, osobito Europske konvencije o izručenju i Europske konvencije o prebacivanju sudskih postupaka u kaznenim predmetima bio korak u naporima za pridruženje Europskoj uniji", ocijenila je.
Del Ponte je u govoru spomenula i veliki napredak ostvaren u međusobnoj suradnji državnih tužitelja SCG, BiH i Hrvatske u sklopu "procesa Palić", naglasivši kako se regionalna suradnja u tom području sad treba dovesti na političku razinu. U tu je svrhu predložila održavanje sastanka ministara pravosuđa zemalja regije, na kojem bi sudjelovali predstavnici europske komisije i Vijeća Europe, osobito napomenuvši spremnost svojeg ureda za uključivanje u rad sastanka i svih njemu posljedičnih događaja.
Haška je tužiteljica posebno zahvalila OESS-u na ulozi koju ima u promatranju sudskih postupaka u zemljama regije, rekavši kako bi za izbjegavanje dvostrukih mjerila bilo nužno da međunarodna zajednica iskaže interes ne samo za razvikane slučajeve koje domaćem pravosuđu ustupi ICTY, već i za postupke koji nisu u središtu medijske pozornosti. Osobito je istaknula primjer Hrvatske u kojoj vlada plodna interakcija između nacionalnog pravosuđa i predstavnika OESS-a, EK i Haškog suda.
Del Ponte je govorila o trenutačnim aktivnostima suda u sklopu izlazne strategije, rekavši kako je glavnina napora usmjerena na završetak svih postupaka. rekavši kako je 2006. "najnapornija godina u povijesti Haškog suda", spomenula je broj aktualnih suđenja, broj optuženika i broj slučajeva prebačenih nacionalnim pravosuđima zemalja regije. Spomenula je i slučajeve nepoštovanja suda, kojima su obuhvaćena četiri novinara s tih prostora, zbog otkrivanja identiteta zaštićenih svjedoka. Trojica optužnih osuđena su na novčane kazne u iznosu od 15 do 20 tisuća eura, a četvrti još čeka suđenje, rekla je Del Ponte, ustvrdivši kako ni u jednom nije bila riječ o napadu na slobodu izražavanja.
Izvođenje novinara pred sud uzrokovalo je zabrinutost unutar OESS-a, priznala je Del Ponte, ali je to opravdala tvrdnjom da su njihovi postupci bili "eklatantno kršenje ICTY-evih uputa o zaštiti svjedoka".
Glavna tužiteljica Haškog suda izrazila je i žaljenje što su na slobodi još šestorica optuženika, iako se to može učiniti malom brojkom u odnosu na ukupno 161 osobu, koliko ih je optužio ICTY.
"No nemaju svi optuženi jednaku odgovornost za zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije. Najodgovornije osobe za najgore zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije su Radovan Karadžić i Ratko Mladić. Njima se mora suditi u Haagu", rekla je.
Ustvrdila je kako "zadaću pravde možemo ispuniti ako se riješi 'međuprostor nekažnjivosti' i ako Karadžić i Mladić budu predani Haagu".
"Ovo je povijesna prilika. Posljedice uspjeha, ili neuspjeha, bit će također povijesne", ocijenila je Carla del Ponte u izlaganju pred članovima Stalnog vijeća OESS-a u Beču.