Izvršni direktor Riznice HAAB-a Constantin Cesnovar je pojasnio da trenutno kamatne stope za građane na niskim razinama još uvijek drže pritisci konkurencije, ali kako su banke već 'posegnule' za smanjenjem kamatnih marži te da je povišenje kamatnih stopa vjerojatno.
Predstavljajući novo izdanje polugodišnje analitičke i prognostičke publikacije HAAB-a Macroeconomic Outlook, Hrvoje Stojić je kazao i kako je u prvoj polovici ove godine zabilježen najviši rast plasmana unazad tri godine - od 23,2 posto godišnje, ali i da je po prvi put rast kredita poduzećima premašio rast plasmana građanima.
Iako je taj rast dijelom financiran najbržim rastom depozita unazad tri i pol godine (14,4 posto godišnje), financiran je i iz bržeg inozaduživanja banaka u odnosu na prvu polovicu 2005.
Iako zaduživanja banka ne navode kao uzrok nastavka rasta hrvatskog inoduga, u HAAB-u očekuju da će on do kraja ove godine porasti na razinu od 85,5 posto BDP-a, potaknut deficitom platne bilance od gotovo 8 posto, rastom BDP-a između 4 i 5 posto, ali i činjenicom da izravne strane investicije pokrivaju tek 75 posto inoduga.
Trgovinski deficit, koji je u prvoj polovici ove godine iznosio 4,5 milijardi eura ili 13,2 posto procijenjenog BDP-a, mogao bi pak do kraja godine premašiti iznos od 9 milijardi eura, odnosno čak 26,5 posto procijenjenog BDP-a, a Stojić je kazao kako tu prognozu temelji na očekivanom usporavanju rasta izvoza na ispod 10 posto u ovoj i idućoj godini, znatno manjoj stopi rasta produktivnosti u odnosu na srednjoeurpski prosjek, ali i nepovoljnoj strukturi izvoza.
Stoga očekuje, po prvi put unazad par godina, da će neto izvoz imati i negativan utjecaj na stopu gospodarskog rasta, i to od oko 0,8 postotnih bodova.
Stopa rasta BDP-a tako bi ove godine, prema prognozama HAAB-a, trebala iznosti 4,6 posto, a najveći doprinos rastu trebale bi dati fiksne investicije, kao i rast industrijske proizvodnje veći od 5 posto, uz daljnje ubrzanje rasta osobne potrošnje.
Prosječna stopa inflacije bi pak u ovoj godini trebala iznositi 3,6 posto, a njeno povećanje Stojić pripisuje rastu reguliranih cijena (komunalija), čiji se pravi rast tek očekuje liberalizacijom tog sektora, kao i daljnjim rastom globalnih cijena strateških roba, poput nafte, što će dovesti do rasta uvoznih cijena.
Ipak, u nastavku godine očekuju zadržavanje pozitivnog stanja na tržištu rada te pad stope nezaposlenosti na 17,1 posto, zahvaljujući ponajprije intenziviranju građevinskih aktivnosti financiranih iz proračuna.