Čini se da je i posljednju mogućnost za nekakav napredak u posljednjem trenutku uništio iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad svojim najnovijim izjavama u kojima ponavlja krajnje nepopustljivo stajalište, ističući da Iran neće popustiti pritisku Zapada i odreći se svojih prava.
"Svi moraju znati da iranska nacija neće popustiti pod pritiskom i neće prihvatiti nikakvo kršenje svojih prava", rekao je Ahmedindžad u četvrtak u izjavi koju je prenijela televizija.
"Opresivne sile ne žele napredak Irana, ali su naši mladi znanstvenici, goloruki i bez vaše pomoći, uspjeli dosegnuti vrhove nuklearne tehnologije", rekao je, izravno se obraćajući Sjedinjenim Američkim Državama, kako prenosi AFP.
No, istodobno su, s drugih krajeva svijeta stigle pomirljive poruke nižih iranskih dužnosnika, nastavljajući uvriježenu praksu Teherana da tvrda stajališta ublažava i uravnotežuje svoju poziciju.
Pomoćnik ministra vanjskih poslova Abbas Araghchi u Japanu je, nakon razgovora s ministrom vanjskih poslova Tarom Asom, izjavio kako njegova zemlja "nije zatvorila vrata pregovorima".
"Mi ostavljamo otvorena vrata mirnom rješenju tog problema", rekao je Aragchi, kojem se sličnim stajalištima pridružio i podtajnik iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost Mohammad Nahavandian.
"Iran je spreman u svakom trenutku pristupiti kreativnoj suradnji", kazao je Nahavandian nakon susreta s grčkom ministricom vanjskih poslova Dorom Bakojanis u Ateni.
"Kad postoji dobra prilika za suradnju, nema potrebe za sukobljavanjem", dodao je.
Na upit da prokomentira današnji istek roka koji su UN dali Teheranu za prekid procesa obogaćivanja urana, Nahavandian je, kako prenosi Reuters, ustvrdio da se "umjesto pretjerane osjetljivosti na datume i rokove treba usredotočiti na sadržaj".
Vijeće sigurnosti je Rezolucijom 1696 od 31. srpnja odredilo Iranu rok do 31. kolovoza za prekid svih aktivnosti povezanih s obogaćivanjem urana i predvidjelo sastanak na kojem će se proučiti mjere protiv Teherana ako se ne pokori zahtjevima.
Te aktivnosti, započete u travnju, službeno su usmjerene na proizvodnju električne energije, ali velike zapadne sile strahuju da je krajnji cilj Irana dobivanje nuklearnog oružja.
Strahovanja temelje na činjenicama da je Iran punih 18 godina tajio osjetljive nuklearne aktivnosti od IAEA-e, da ne surađuje u potpunosti s inspektorima agencije i da javno poziva na uništenje Izraela.
Iran je prošlog tjedna nastavio s novim krugom obogaćivanja, iako je riječ o malim količinama.
Iranci "su ubacili male količine goriva, heksafluoridnog plina urana (UF6)" u centrifuge u postrojenju Natanzu, rekao je jedan diplomat blizak IAEA-i.
Zato se očekuje da ravnatelj agencije Mohamed ElBaradei u izvješću ocijeni kako Teheran ne surađuje kako treba i da se nakon toga očituje Vijeće sigurnosti UN. Šest velikih sila - SAD, Velika Britanija, Francuska, Kina i Rusija - sve članice VS UN - i Njemačka, već se pripremaju za razdoblje nakon 31. kolovoza, pa će se početkom idućeg tjedan sastati u Europi kako bi raspravile o sankcijama koje će biti nametnute.
Visoki američki dužnosnik izrazio je uvjerenje kako će i Kina i Rusija, koje imaju snažne gospodarske i energetske veze s Iranom, odobriti sankcije, koje bi trebale biti progresivne. Prvi korak bi trebao biti embargo na prodaju Teheranu materijala i opreme vezanih uz nuklearnu energiju, zamrzavanje iranske imovine u inozemstvu i zabrana putovanja iranskim dužnosnicima koji sudjeluju u nuklearnom programu.
"Mislim da će ta koalicija držati vodu. Iranci će o tome morati voditi računa", rekao je taj dužnosnik.