Obitelji žrtava optužuju vlasti da da su učinile sve kako bi sakrile pravu istinu masakra u malom gradu u Sjevernoj Osetiji na jugu Rusije.
Prvog dana početka školske godine 1. rujna 2004. naoružani čečenski pobunjenici upali su u školu i uzeli za taoce 1.200 ljudi, djece, učitelja i roditelja, sa zahtjevom da ruske vlasti zaustave rat u Čečeniji.
Trodnevna talačka kriza završila je u krvi kada su ruske specijalne snage uz potporu teškog naoružanja izvršile kaotičan napad u kojem je poginulo najviše djece. Posljednja žrtva bila je jedna žena koja je preminula prije dva tjedna nakon što se nikad nije oporavila od pretrpljenih ozljeda tako da se broj mrtvih popeo na 332.
Masakr 3. rujna užasnuo je cijeli svijet i potresao Rusiju. Političke posljedice drame u Beslanu ruskom su predsjedniku Vladimiru Putinu poslužile kao povod za reformu s argumentom očuvanja jedinstva zemlje i zaštite građana od terorista. No, na taj je način zapravo samo ojačao svoju moć. Moskva je nakon toga poslala novac Beslanu i obećala je otvorenu istragu.
Nurpaši Kulajev je jedini otmičar iz Beslana, od ukupno 32, koji je živ pao u ruke ruskih snaga sigurnosti i u svibnju ove godine osuđen je na doživotni zatvor. Najtraženiji čečenski terorist Šamil Basajev, koje je preuzeo odgovornost za taj napad, ubijen je u srpnju ove godine.
Međutim, dvije godine kasnije mnogi preživjeli i obitelji žrtava osjećaju se prevarenima i smatraju da Kremlj nikad nije ozbiljno namjeravao utvrditi što se točno dogodilo.
Majke Beslana smatraju da u dvije godine nije učinjeno ništa da se istina otkrije, već se samo radilo na njezinom prikrivanju.
Službeno izvješće parlamentarnog povjerenstva zaduženog za istragu tragedije u Beslanu još nije gotovo.
Jurij Saveljev, član povjerenstva i stručnjak za oružje i eksploziv, sada objavljuje svoje neovisno izvješće u kojem kaže da su granate koje su ispalile ruske snage mogle izazvati krvoproliće u školi. Njegovo je mišljenje u suprotnosti sa službenim stajalištem da su bombe koje su postavili otmičari eksplodirale u trenutku prije napada ruskih snaga.
Saveljev je rekao ovog tjedna u intervjuu za moskovski radio Eho da je otkrio da posljedice tih eksplozija ne mogu biti od bombi kućne izrade koje su postavili pobunjenici.
"Došao sam do zaključka da ta eksplozivna sredstva kućne izrade koja su postavili pobunjenici nisu uopće eksplodirala. To su bila eksplozivna sredstva izvana", kazao je on dodavši da je to mogla biti vatra iz raketnih bacača.
Ranija istraga u Sjevernoj Osetiji zaključila je da su ruske snage sigurnosti tijekom upada u školu otvarale vatru iz raketnih bacača i oklopnog vozila. Ruski glavni tužitelj priznao je da je korišteno to oružje, ali je rekao da su ga snage upotrijebile tek nakon što su sva djeca napustila školu.
Beslan će odati počast svojim žrtvama u petak polaganjem cvijeća na ruševine škole nakon minute šutnje, a u nedjelju će biti puštena u zrak 332 bijela balona - po jedan za svaku žrtvu - u 13:05 sati, u trenutku kada je trodnevna talačka kriza završila krvoprolićem.