U priopćenju Uredništvo navodi da HNB vodi monetarnu politiku usmjerenu na stabilnost cijena i, s tim povezanu, politiku stabilnog tečaja kune, prvenstveno u odnosu na euro te da to namjerava činiti i nadalje. Stvar je potpuno slobodnog izbora i osobne prosudbe građana u kojoj će valuti štedjeti i uz koju će valutu biti vezane kreditne obveze koje preuzimaju s deviznom klauzulom. Napokon, kako se navodi u priopćenju, njima će pripasti i dobri i loši učinci tih odluka.
Središnja banka u tom odabiru ne treba i ne može sudjelovati. No, HNB-u je, već i radi što uspješnijeg obavljanja njezinih osnovnih zadaća, stalo do toga da građani pri ulasku u kreditne obveze budu što potpunije svjesni i svih rizika koje pritom preuzimaju, napose ako njihovi prihodi i imovina nisu iskazani u valuti kojom će biti indeksirane te obveze (a više od tri četvrtine kredita građanima ugovoreno je s valutnom klauzulom, te više od 90 posto s promjenjivom kamatnom stopom). S takvim ciljem pripremljena je i u najnovijem Biltenu o bankama objavljena analiza mogućih učinaka tečajnih i kamatnih promjena na kreditne obveze, stoji u priopćenju.
Ta analiza je hipotetske naravi i u njoj je nedvosmisleno istaknuto da je napravljena na primjeru kredita vezanog uz švicarski franak, s promjenjivom kamatnom stopom, zato jer banke u posljednje vrijeme u svojoj ponudi naglašavaju upravo takve kredite.
Kako se navodi, u Biltenu je jasno navedeno da je svrha takve analize informiranje građana o intenzitetu utjecaja valutnog i kamatnog rizika na njihove vlastite investicijske odluke. U cilju što boljeg razumijevanja, prikazano je na konkretnom primjeru kako bi se kretale obveze korisnika kredita u kunskoj protuvrijednosti 100.000 švicarskih franaka, uz koji je vezana otplatna obveza, uzetog 1996. godine s rokom otplate od 20 godina i uz promjenjivu kamatnu stopu. Uz startnu kamatnu stopu od 5,58 posto, početni mjesečni anuitet iznosio bi 3.201,19 kuna. Slijedom promjena tečaja kune u odnosu na švicarski franak i referentne kamatne stope (LIBOR), tijekom proteklog desetljeća mjesečna otplatna rata oscilirala bi između 2.781 i 3.908 kuna, navedeno je u analizi.
Na temelju takvog povijesnog kretanja simulacijom je izračunat utjecaj referentne kamatne stope i tečaja na visinu otplatnih obveza (u anuitetima). Iz te simulacije proizlazi očekivanje da mjesečni anuitet iz ožujka ove godine, koji je iznosio 3.042 kune, bude najviše 3.582 kuna u istom mjesecu sljedeće godine. Ova procjena je temeljena na 95-postotnoj pouzdanosti da će ta buduća rata biti manja od 3.582 kune. Dakle, moguće je, ali malo vjerovatno, da će se rata povećati za više od 17,8 posto u ožujku iduće godine u odnosu na ožujak ove godine, ističe uredništvo biltena.
Na temelju toga, navodi se, nitko ne može tvrditi da će se upravo tako i dogoditi, a pogotovo ne da obveze upravo za toliko rastu "od sutra", kao što tvrdi naslovnica jednih dnevnih novina, koja je potakla upite novinara i građana na koje uredništvo biltena želi odgovoriti.
Dobronamjerno upozorenje u "Biltenu o bankama " da i sasvim uobičajene, naizgled beznačajne, promjene kamata i/ili tečaja mogu utjecati na preuzete obveze i mogućnost njihova urednog izmirivanja ne bi trebalo nikome biti ni povod ni opravdanje za senzacionalizam i proizvoljne tvrdnje, zaključuje Uredništvo biltena.